Od sredine ove godine u punoj bi primjeni trebao biti registar stanovništva.
– Trebao bi omogućiti cjelovitu i jasnu evidenciju te informacije o građanima. Iz njega, kao jedinstvene i digitalizirane baze podataka, državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave će moći crpiti sve potrebne podatke, pa građani više neće morati obilaziti šaltere zbog raznih dokumenata i formulara. Tako više neće biti potrebe ni za popisom stanovništva svakih 10 godina, koji je bio poprilično skup i zahtijevao tisuće anketara, značajno vrijeme za obradu podataka, a pri čemu se smanjuje i mogućnost pogrešaka – piše poslovni.hr.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da će se registrom stanovništva osigurati kvalitetnije, preciznije i pravednije planiranje javnih politika što znači da će Vlada na temelju tih podataka moći donositi ciljane mjere koje će precizno moći pomoći onima kojima je potpora u određenom smislu najnužnija, navodi poslovni.hr.
– Središnji registar stanovništva će sadržavati podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima. Obuhvaćat će hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem van Hrvatske, kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj. Sadržavat će podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima, u smislu i tko ga sve čini. Konkretno, uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, zatim uključivat će podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju dobrovoljne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri, materinskom jeziku i nacionalnosti, kao i kontakt podatke – istaknuto je.
