Konačno su objavljeni podaci popisa stanovništva. Svi su znali da će nas biti manje, no nitko nije znao točnu brojku. I ona je objavljena – Hrvatska u 2021. godini broji 3,888.529 stanovnika, gotovo 400.000 manje nego prije deset godina. Smanjio se i broj kućanstava za 5,31 posto, njih sad imamo 1,438.423, no povećao se zato broj stambenih jedinica za 4,61 posto te sada iznosi 2,350.444.
Kad se u fokus stavi Koprivničko-križevačka županija, tad govorimo o smanjenju od 12,05 posto, tj. županija sad ima 13.923 stanovnika manje pa sada u Podravini i Prigorju živi ukupno 101.661 osoba. Spomenimo i kako je u Podravini i Prigorju 3376 kućanstava manje, ali 3743 stanova više. Sva tri grada zabilježila su smanjenje broja stanovnika, Koprivnica je pala ispod 30.000, ima 28.666 svojih stanovnika, Đurđevac broji njih 7386, a Križevci poslije popisa imaju 19.052 građana. Svojevrsno je to iznenađenje jer opće je poznato kako hrvatska sela polako propadaju iseljavanjem svojih stanovnika, a tih stanovnici iz sela odlaze u gradove. Iako su Koprivnica, Križevci i Đurđevac u posljednjih deset godina dobili mnoštvo novih stanovnika pristiglih iz njima gravitirajućih mjesta, bilo je više onih koji su te gradove napustili, bilo trbuhom za kruhom ili odlaskom u još veći grad.
– Na početku treba reći da je ovaj popis stanovništva sigurno najmanje vjerodostojan od svih dosadašnjih. Prije svega, popis je rađen online i jedan član je mogao prijaviti koga god je htio. To nitko nije i neće kontrolirati. Drugo, jedan dio stanovništva je ostao nepopisan. Treće, nitko nije kontrolirao žive li popisani doista na području Hrvatske. Uz to, DZS nema nijednog demografskog analitičara koji bi mogao te podatke znanstveno prezentirati – rekao je akademik Dragutin Feletar za Glas Podravine.
– Smatram da u Hrvatskoj živi manje stanovnika nego što je to dao najnoviji popis, barem 50.000 do 100.000. Ta tvrdnja temelji se na nepouzdanoj migracijskoj bilanci jer statistike europskih zemalja bilježe čak i do 50 posto veći priljev stanovništva Hrvatske nego što iskazuje naša statistika. Zatim, kao stalni stanovnici prijavili su se mnogi koji ne stanuju u Hrvatskoj – govori Feletar pa dodaje još dva atgumenta. Jedan je kako se dio stanovništva BiH prijavio kao da živi u Hrvatskoj, a četvrto da je dio stanovništva koji živi u inozemstvu još uvijek prijavljen na području Hrvatske. U jednom radu iz 2016. godine Feletar je dao projekciju stanovništva Podravine za 2051. godinu. Ako se ovaj proces depopulacije nastavi istim tempom, a Feletar smatra da hoće, u našoj županiji 2051. godine živjet će samo 64.713 stanovnika, a vjerojatno i manje.
– Što se tiče gradova u Podravini, moja prognoza bila je gotovo točna: u Koprivnici će ’51. će živjeti 23.788 stanovnika, a u Đurđevcu 5.012 stanovnika. Naime, županija je u zadnjih deset godina izgubila gotovo 14.000 stanovnika – navodi on. Negativni trendovi najžešće su pogodili naša sela. Slavonsko selo postalo je sinonim za pusto, napušteno područje, a ako kola nastave ići nizbrdo, za deset godina nešto slično moglo bi se reći i za podravsko, odnosno prigorsko selo.
Na vrhu ljestvice općina s najvećim zabilježenim padom stanovnika jesu Molve. Nekad najbogatija hrvatska općina zabilježila je 20-postotni pad stanovnika i u 2021. godini u Molvama živi 1784 stanovnika, čak 405 manje nego deset godina ranije. Gledano u postotcima, Molve su izgubile najviše, no kad se gledaju pojedinačni odlasci, onda tu tron pripada općini Sveti Ivan Žabno. Mjesto koje graniči sa Zagrebačkom županijom napustilo je 835 stanovnika i sada tamo živi 4387 ljudi, što je 16 posto manje nego 2011. godine. Niti jedna naša općina nije zabilježila rast, bilo da se radi o Podravini illi Prigorju.
Uz već spomenute Molve, u vrhu liste općina s najvećim padom stanovništva su i Sokolovac koji ima 2783 stanovnika (634 manje), Kalinovac broji 1298 žitelja (299 manje), Ferdinandovac ima 1410 stanovnika (340 manje), Rasinja je stala na brojci 2635 (632 manje) i Novigrad Podravski koji čini 2306 njegovih stanovnika (556 manje). Sve te navedene općine zabilježile su pad od 19 posto iseljenog stanovništva.
– Treba reći da demografi već više od 50 godina neprestano upozoravaju na negativna demografska kretanja i na posljedice koje će one izazvati u životu i razvoju Hrvatske. Zato vatrogasne mjere koje se tu i tamo poduzimaju od strane lokalne vlasti, pa i od strane državne vlade, nikako ne mogu promijeniti ovaj trend – komentira Feletar i dodaje da smanjenje broja stanovnika u europskim državama dolazi kao rezultat neminovnih demogradskih promjena koje se zbivaju već jedno stoljeće. Taj je proces nezaustavljiv, ali smislenim i dugoročnim mjerama demografske politike ga barem možemo ublažiti, što je dio zapadnoeuropskih zemalja i učinio.
– Poboljšanje se može ostvariti na dva načina. Konzistentnom nacionalnom demografskom politikom poticanja nataliteta i što je još važnije, poboljšanjem ekonomskog socijalnog i političkog razvoja uporno smanjivati stopu emigracije i poticati povratak naših ljudi iz inozemstva – kaže ovaj nagrađivani akademik. Demografi su još prije deset godina sastavili listu neophodnih mjera, 15 nepohodnih demografskih mjera s točnim nalogom odakle bi se one financirale. Međutim, nijedna vlada te mjere nije uzela u obzir.
– Drugim riječima, možemo očekivati ne samo da će se smanjivati broj stanovnika nego će se bitno u negativnom smislu mijenjati i njihova struktura. To znači da će biti ugrožen mirovinski, zdravstveni i obrazovni sustav. Podravina i Prigorje nažalost pripadaju u ona područja koje imaju stopu depopulacije zantno iznad prosjeka Hrvatske. Dio problema može se riješiti i smišljenom i dugotrajnom politikom imigracije – poručio je za kraj Dragutin Feletar.
