Od kraja kolovoza, kada je Varaždinka Mateja Angelina Kramar na društvenoj mreži Facebook pokrenula grupu Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj, do ovog tjedna podržalo ju je i pridružilo joj se više od 21 tisuća ljudi. Većinu njih privukla je ideja o sadnji stabala upravo u vrijeme kad su svijet šokirale fotografije požara koji je poharao amazonsku prašumu, takozvana pluća svijeta.
– Opožarena područja nisu problem samo izvan Hrvatske poput Amazone ili Sibira, to bude slučaj i kod nas. Međutim meni je cilj potaknuti pojedince da bez ičije pomoći mogu samoinicijativno zasaditi drvo i stvoriti bolju kvalitetu svoje životne sredine- poručila je za HRT pokretačica inicijative Mateja Angelina Kramar.
Zamišljeno je da se stabla sade u cijeloj zemlji u isto vrijeme, od 25. do 27. listopada.
– Naglasak je na slobodnoj sadnji svakog pojedinca i poticanje na stvaranje biljaka, vrta, uzgoj iz koštice kako bi kasnije zasadili tamo gdje je najpotrebnije. Djelujmo namjerno – stoji na stranici inicijative.
Organiziraju se podružnice za akciju sadnje
Građanska akcija kolektivne sadnje, koja je postala poznata i po poruci: Zasadi drvo, ne budi panj, u kratkom je vremenu dobila podružnice u svim krajevima zemlje.Svaka podružnica ima svojeg koordinatora i oni ne morajubiti stručnjaci za hortikulturu ili šumarstvo.
– Glavni motiv bio mi je konstantno prigovaranje i žalopoljke građana na društvenim mrežama i kavama kako nam je grad ogoljen. Svi pričaju, nitko ništa ne poduzima – kaže Božena HunjakŠvagelj.
Zadaća koordinatora je slanje poziva za suradnju općinama i gradovima, školama, vrtićima i udrugama, nabava sadnica i organizacija predavanja.
– UKriževcima imamo predavanje i edukaciju 4. listopada u Gradskoj knjižnici. Predavači će biti stručnjaci – rekla je HunjakŠvagelj neotkrivajući još njihova imena. Inicijativi se priključio Grad, brojne udruge i klubovi, a najaktivniji su, kaže križevačka koordinatorica, prosvjetari.
Orehovčani među najaktivnijima
Iznenađujuće velik odaziv je u Svetom Petru Orehovcu, gdje je koordinatorica Renata Maurović, inače Križevčanka koja je pred par godina sa suprugom i dvoje djece preselila iz grada u selo Vinarec u općini Sveti Petar Orehovec.
– U Orehovcu je odličan odaziv, u timu nas je dvanaest i ovim putem im javno zahvaljujem. Jako sam ponosna na svoju općinu! Stvarno su pokazali da su ekološki osviješteni- priča Renata i dodaje da su se, osim Općine, priključile i tamošnja osnovna škola, nogometni klub i udruga Orej.
– Već smo odredili punktove za sadnju u Orehovcu, voljeli bi da se posadi što više drveća na našim igralištima, u selima, na svakoj autobusnoj stanici na kojoj čekaju naši đaci. Svi ti punktovi su potpuno ili djelomično ogoljeni. Očekujemo i podršku roditelja, a sve ćemo raditi isključivo u dogovoru s Općinom- kaže orehovečka koordinatorica.
Grad Križevci su proveli sličnu akciju, ali odaziv građana izostao
I dok slične inicijative pokrenute preko društvenih mreža redovito okupljaju velik broj poklonika, konkretnim akcijama u lokalnim sredinama odaziva se relativno malo ljudi. Sličnu inicijativu na lokalnoj razini u studenom prošle godine pokrenuo je Grad Križevci, a u kolektivnoj sadnji stabala tada je sudjelovalo petnaestak građana. Među njima je bila i inženjerka šumarstva Tatjana Đuričić Kuric koja se već godinama zalaže za plansko i sustavno održavanje i sadnju stabala u gradu.
-Nemam ništa protiv sadnje stabala. Ima mnogo lokacija gdje su potrebna i poželjna. A najvažnije jest naći im dobru lokaciju, jer ona će, za razliku od nas, ostati na njoj vjerojatno zauvijek. Zato je potrebno pametno planiranje, kvalitetna sadnica, dobar alat – rekla je Đuričić Kuric i dodala kako je lanjska inicijativa u Križevcima bila dobro organizirana, znale su se lokacije za sadnju, kao i vrste drveća koje se sadi.
– Nema svatko te predispozicije da se uspješno bavi sadnjom, uzgojem i zaštitom stabala. U svom dvorištu možemo uglavnom raditi što želimo. Ali van našeg osobnog prostora stvari postaju kompleksnije i moramo uzeti u obzir druge ljude, njihove želje i potrebe, zakone, znanost, kulturu, namjenu prostora. Vidjet ćemo kako će se razvijati inicijativa. Nadam se da neće biti previše besmislenih aktivnosti- poručila je stručnjakinja.
Podsjetila je da su prije više desetaka godina nekadašnji križevački parkovi opisani kao najbogatiji vrstama u konkurenciji 25 parkova u ovom dijelu Hrvatske. Na njima je tada pobrojeno 99 vrsta. Pred desetak godina ti prostori su prenamijenjeni u trgove i na njima se danas teško može pronaći hlada.
