Posljednjih godina Koprivnica sve više podsjeća na urbane sredine koje guše buka, zagađenje zraka i svakodnevne prometne gužve. Posebno je to vidljivo usred mnogobrojnih radova i infrastrukturnih projekata poput Aglomeracije ili pak izgradnje drugog kolosijeka pruge Križevci – Koprivnica – državna granica kada su zbog potreba radova zatvoreni vitalni prometni pravci u gradu.
Broj automobila na koprivničkim cestama kontinuirano raste iz godine u godinu bez naznaka za usporavanjem, a time raste i zabrinutost stručnjaka, građana i okolišnih udruga. Jesu li ti trendovi održivi? Koliko nas to sve zapravo košta – i zdravljem i okolišem – te postoji li održiva alternativa koja može sačuvati duh ‘grada bicikala’?
Brojke koje otvaraju oči
Prema podacima registra Centra za vozila Hrvatske, u Hrvatskoj je zabilježen porast broja registriranih cestovnih vozila, uključujući i osobne automobile. U 2024. godini, broj registriranih cestovnih vozila porastao je za 4,3 % u odnosu na 2023. godinu, dok je broj prvih registracija porastao za 12,3 %,. Konkretno, broj prvih registracija osobnih vozila porastao je za 21,1 %, a kada se tomu pridoda i broj dnevnih migracija iz okolnih općina i naselja, postaje jasno da je gradska prometna mreža, kako u ostatku Hrvatske pa tako i u Koprivnici sve opterećenija.
Ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da se većina tih automobila koristi za vrlo kratke vožnje – najčešće kraće od pet kilometara – koje bi se lako mogle zamijeniti pješačenjem, bicikliranjem ili javnim prijevozom. Unatoč relativno ravnom terenu, prometne gužve u jutarnjim (osobito prilikom dolaska na posao) i popodnevnim satima (osobito prilikom odlaska s posla) sve su češće i postaju ozbiljan izazov za gradsko planiranje.
Cijena komfora: zdravlje, buka i zagađenje
Iako se automobil često percipira kao simbol slobode i komfora, njegova sveprisutnost nosi skrivene, ali ozbiljne posljedice – kako za prirodu, tako i za zdravlje ljudi. Koprivnica se godinama ponosila kvalitetom zraka, no porast automobilskog prometa doveo je do učestalijih dana s povišenim razinama dušikovih oksida i lebdećih čestica (PM10 i PM2.5). Te su čestice posebno opasne jer prodiru duboko u pluća i mogu izazvati kronične respiratorne bolesti, osobito kod djece i starijih osoba. Gradska uprava krajem prošle godine uhvatila se u koštac s rješavanjem loše kvalitete zraka u Koprivnici te su od stručnjaka za zaštitu prirode i okoliša naručili Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka čiji je nacrt javnost mogla pogledati i prokomentirati.
Inače, donošenje Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka bila je obaveza Grada Koprivnice jer su mjerne stanice postavljene u gradu, a koje su dio državne mreže za praćenje kvalitete zraka, u 2021. godini u više od 35 dozvoljenih dana pokazale prekoračenja graničnih vrijednosti određenih čestica.
– Ispalo je da je većina tih čestica prirodnog podrijetla koje su nastale u kućnim ložištima izgaranjem drva, ugljena i drugih materijala. Za ravnu našu Podravinu, kojom se ponosimo, specifično je i da ima obilježja kotline koja nema dovoljnu provjetrenost. Jaki vjetrovi vrlo su rijetki i Podravina zadržava čestice vrlo prizemno u zraku. Ono što još utječe na te čestice je da dva puta godišnje imamo efekt saharskog pijeska – objasnio je nedavno pročelnik Ureda gradonačelnika Dario Jembrek.
Ne smije se zanemariti ni buka – nevidljivi zagađivač koji ima snažan utjecaj na mentalno zdravlje. Stalna izloženost buci iz prometa može povećati razinu stresa, izazvati nesanicu i smanjiti kvalitetu života. Tu je i gubitak zelenih površina koje se sve češće pretvaraju u parkirališta, a koja su od vitalnog značaja za hlađenje grada tijekom ljetnih mjeseci i za održavanje bioraznolikosti u urbanim sredinama.
Što gubimo kao zajednica?
Upravo to pitanje postavili smo Matiji Hlebaru, predsjedniku UZOR-a Hrvatske. Zanimalo nas je na koji način to utječe na okoliš te obeshrabruju li navedeni problemi građane da koriste zdravije i održivije načine kretanja?
– U najširem pogledu (smislu), kao zajednica gubimo stabilnu klimu i vremenske uvjete koji su omogućavali nevjerojatan razvoj i napredak ljudske civilizacije kroz protekla stoljeća. Na jednak ili još bolji način ovakvi stabilni klimatski i vremenski uvjeti pozitivno su utjecali na svekoliki razvoj i napredak naše lokalne (Grad Koprivnica), regionalne (Koprivničko križevačka županija) i nacionalne zajednice (Republika Hrvatska).
Naime, doprinos emisija iz osobnih vozila (automobila) je značajan u ukupnim emisijama stakleničkih plinova na globalnoj, europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Rastuće emisije i koncentracije stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi uzrokuju nesagledivo zagađenje, zadržavaju energiju infracrvenog zračenja (sunčevu toplinu) te sve više i sve brže zagrijavaju Zemlju, naš jedini poznati dom. Globalno zagrijavanje pak potpiruje klimatske promjene koje uzrokuju sve češće i sve žešće ekstremne vremenske uvjete u svim dijelovima svijeta (npr. superćelijske oluje, toplinski valovi, vrući dani, tropske noći, suše, požari i poplave).
Na globalnoj razini automobili doprinose oko 45-50 % emisija iz cestovnog prometa, što znači da automobili čine oko 7-8 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Na razini Europske unije automobili doprinose s oko 60 % emisija iz cestovnog prometa, što je približno 12-15 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU. U Hrvatskoj automobili čine glavninu cestovnog prometa pa se može procijeniti da doprinose s otprilike 15-20 % ukupnih emisija stakleničkih plinova.
Dakle, ovisno o dijelu svijeta, automobili doprinose oko 7-15 % u ukupnim emisijama stakleničkih plinova. Njihov tako značajan udio u ukupnim emisijama ih čini jednim od ključnih područja za očuvanje klime i vremenskih uvjeta povoljnih za život na planetu Zemlji, kako globalno tako i lokalno.
Shodno tome, neophodno je odlučno i ubrzano smanjenje emisija stakleničkih plinova iz automobila na svim razinama, a već godinama svjedočimo potpuno suprotnim trendovima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini.
Slikovito rečeno ponašamo se poput vozača automobila koji jasno pred sobom vidi provaliju i zna da juri prema provaliji. No, umjesto da svom snagom pritišće kočnicu, on još jače pritišče gas. Drugim riječima rečeno, vozač automobila umjesto da gasi vatru na već previše zagrijanom (gorućem) planetu na kojem živi, on još više dolijeva ulje na već ionako (pre)veliku vatru.
Kada bismo ljudi slušali GLAS PRIRODE trenutno bi nam postalo jasno da u kritičnom trenutku za našu vlastitu budućnost imamo jedinstvenu priliku napraviti prijelaz prema automobilima s nultim emisijama stakleničkih plinova i optimizirati njihov broj na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini.
Također, jasno bismo čuli da nam GLAS PRIRODE govori o neophodnosti:
• poticanja aktivnih načina kretanja (hodanje, bicikliranje) na svim razinama,
• povećanja korištenja javnog prijevoza (vlak, autobus, tramvaj) na svim razinama te
• elektrifikacije cjelokupnog voznog parka čiji su automobili značajan dio. Ljudski vozni park mora biti pogonjen električnom energijom dobivenom iz obnovljivih izvora energije, nasuprot sadašnjem još uvijek dominantnom korištenju električne energije dobivene iz fosilnih goriva (ugljena, nafte i plina).
Koprivnički paradoks: grad bicikala bez biciklista?
Koprivnica je kroz brojne projekte, uključujući i europske, razvijala infrastrukturu za održivu mobilnost: biciklističke staze, sustave javnih bicikala, edukativne kampanje i projekte. No, iako je infrastruktura bolja nego u većini drugih hrvatskih gradova, praksa ne slijedi uvijek planove.
Sve je manje biciklista na cestama, a sve više automobila – što upućuje na potrebu da se građane ponovno aktivno potakne na korištenje održivih oblika prijevoza, ne samo infrastrukturom, već i politikama, a još i više konkretnim poticajnim mjerama koje potiču promjenu ponašanja na razini pojedinca i lokalne zajednice.
Održivi promet ne znači odricanje, nego dobivanje: zdravijeg života, čišćeg zraka, sigurnijih ulica i jače zajednice. Svaki automobil manje na cestama Koprivnice znači korak bliže gradu koji stavlja čovjeka, a ne limeni stroj, u središte planiranja.
Grad veličine Koprivnice ima idealne uvjete da postane predvodnik održive mobilnosti u Hrvatskoj – ali samo ako odlučno i hrabro krene tim putem. Vrijeme je da ponovno otkrijemo što znači živjeti s prirodom, a ne protiv nje.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
