Voćari sa strahom u očima gledaju na proljetne temperature koje prate posljednje tjedne zime. One pospješuju preuranjeno buđenje prirode s krajnjim lošim ishodom ako se pojavi mraz, koji nije rijetkost u ovo doba godine.
Da se nešto čudno događa s prirodom, odnosno klimom, posvjedočio nam je i vinogradar hobist Darko Kuzmić kojeg smo zatekli u proljetnoj gnojidbi vinograda.
– Ne pamtim tako blagu zimu, a pogotovo ne ovako dugo toplo razdoblje na izmaku zime. To nije dobro i bojim se da će većina voćara naposljetku pretrpjeti štetu – kazao nam je Kuzmić i objasnio na čemu temelji svoje strahove.
– Samo pogledajte izbliza voćke i vidjet ćete da su uslijed dužih toplih sunčanih razdoblja potjerale pupove. Dovoljan je jedan jači mraz i da ovogodišnja berba ode u nepovrat – riječi su Kuzmića, koji iz navedenog razloga još uvijek nije orezao svoju lozu.
– Neki vinogradari odvažili su se i orezali je, ali ja ću, kao i svake godine, taj posao obaviti na Josipovo. Bolje da bude što duže u stanju mirovanja – smatra Kuzmić iz Torčeca, koji nadomak sela kultivira mali vinograd naslijeđen od djeda.
U razgovoru sa stručnjakom agronomom doznajemo da ovako toplo vrijeme doista potiče raniju vegetaciju ako su voćke orezane. Čak i da ovog trena dođe do mraza, odnosno znatnijeg spuštanja temperatura, veće štete bile bi izbjegnute.
– Jaki mraz najviše šteti voćkama kad se pupovi počinju otvarati, što trenutno nije slučaj. To se do sada odvijalo u travnju, odnosno početkom svibnja. Bilo bi dobro da manji voćari prate vremensku prognozu i odgode orezivanje voćaka ako prognostičari predviđaju još desetak dana toplog vremena. Na taj će način odgodit pupanje i cvatnju, odnosno smanjit će opasnost za voćke od mogućeg proljetnog mraza. Što se velikih voćara tiče, oni su već počeli s rezanjem grana – rekao nam je koprivnički agronom.
Meteorolog Božarov: Veljača je srušila temperaturni rekord
Meteorolog Kristijan Božarov otkrio nam je da se toplo razdoblje nastavlja i narednih deset dana.
– Višetjedno neprimjereno visoke temperature za ovo doba godine podigle su temperaturu tla, a pokrenule su i preuranjenu vegetaciju. To samo po sebi nije loše za voćarsku proizvodnju, ali travanjski i svibanjski mraz kakav smo imali prije dvije godine, mogao bi iza sebe ostaviti znatnije štete – tvrdi Božarov i dodaje da se tako jaki mraz za sada ne nazire u prognostičkim modelima. Odmah dodaje da su sredinom idućeg tjedna moguća manja jutarnja smrzavanja, ali ona neće iza sebe ostaviti negativnog utjecaja na voćke.
– Konkretnije govoreći, do kraja ovog tjedna pratit će nas južina, više temperature, sunce, uglavnom proljetni ugođaj. U ponedjeljak se očekuje kiša s padom temperature, a sredinom tjedna moguć je spomenuti manji jutarnji mraz. To prvo zahlađenje, čvrsto vjerujem, proći će bez većih posljedica, ali moguća naredna sa sobom nose znatniju opasnost za voćare. Takve opasne dane nemoguće je predvidjeti, jer najpouzdaniji su nam prognostički modeli kojima predviđamo vrijeme unutar deset dana – riječi su Božarova.
Govoreći o dugom toplom razdoblju, meteorolog Kristijan Božarov je istaknuo da su 28. veljače ove godine izmjerene najviše temperature u sjeverozapadu Hrvatske otkako je mjerenja. Pritom je napomenuo da se temperatura u Zagrebu mjeri duže od 150 godina.
– Ponavljam, nikad nije bilo tako toplo u veljači otkad postoje mjerenja. Temperatura se tog rekordnog dana kretala između 21 i 23 stupnja celzijevih. Inače, to su prosječne temperature za kraj travnja – naglasio je Božarov. Dodao je da su rijetko kad u povijesti zabilježena ovako duga topla razdoblja zimi.
– Ovome bih dodao još jednu zanimljivost koja kaže da su baš ovih dana 1963. zabilježena najniža mjerenja u ožujku. Tada se u Varaždinu živa u termometru spustila na nevjerojatnih -23,4 stupnja celzijevih – zaključio je Božarov.
