Koprivničko-križevačka i Sisačko-moslavačka županija imaju najveći suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u protekloj godini, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prema tim podacima, Hrvatska je ostvarila vanjskotrgovinski deficit jer je uvezla robe za čak 63 milijarde kuna više nego što je izvezla. U istom razdoblju sisačka regija ostvarila je vanjskotrgovinski višak od 1,6 milijardi kuna, a druga je naša županija s ukupnim suficitom od 1,2 milijarde kuna.
Usporedbe radi, tijekom prošle godine gospodarstvo Varaždinske županije uvezlo je robe za 250 milijuna kuna više nego što je izvezla na strana tržišta. Međimurska i Virovitičko-podravska županija su u plusu od po 600 milijuna kuna, a Krapinsko-zagorska županija imala je višak u robnoj razmjeni s inozemstvom u iznosu od 700 milijuna kuna. Zagrebačka županija pak u vanjskotrgovinskom je deficitu od čak 13 milijardi kuna.
Novi podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom tijekom prošle godine otkrili su i kako je Koprivničko-križevačka županija uvjerljivo najveći hrvatski izvoznik roba i usluga u Rusiju. Prema tim podacima, lani je naša županija u Rusiju izvezla robu vrijednu čak 300 milijuna kuna, što je oko 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza u tu zemlju. Ujedno, izvoz u Rusiju bio je veći za oko 5 posto nego godinu ranije.
Usporedbe radi, nakon Koprivničko-križevačke županije najveći izvoznici u Rusiju su Varaždinska (62,8 milijuna kuna), Grad Zagreb (57 milijuna) i Krapinsko-zagorska županija (48,4 milijuna kuna). Hrvatski izvoz u Rusiju lani je iznosio ukupno oko 1,5 milijardi kuna. Nema nikakve sumnje kako će zbog te činjenice upravo gospodarstvo Podravine biti najpogođenije sankcijama koje su uvedene Rusiji.
U Rusiju najviše izvozi farmaceutska tvrtka Belupo (oko 200 milijuna kuna, odnosno 30 posto ukupnog godišnjeg prometa) te Podravka (oko 50 milijuna kuna). Upravo će Belupo biti najviše pogođen sankcijama koje je zapadni svijet uveo Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, a o tome smo opširno elaborirali u prijašnjim brojevima Glasa Podravine. No, očito je kako neće samo Podravka i Belupo u našoj županiji biti pogođeni sankcijama.
Kad je riječ o izvozu na tržište Ukrajine, i tu je Koprivničko-križevačka županija prošle godine bila u hrvatskome vrhu. Najviše robe u Ukrajinu lani je izvezlo gospodarstvo s područja Grada Zagreba, oko 151 milijun kuna. Na drugome je mjestu Primorsko-goranska županija s 91 milijun kuna, a treća je Koprivničko-križevačka s 49 milijuna kuna izvoza u tu veliku zemlju s 40-ak milijuna kuna stanovnika.
Kad se statistički zbroji ukupan izvoz po županijama u Rusiju i Ukrajinu, naša je županija i tu uvjerljivo prva u državi. Izvezli smo, dakle, u te dvije zemlje više robe nego sljedeće tri županije u Hrvatskoj zajedno. No, to samo znači kako će ova godina za naše izvoznike biti prilično izazovna, da ne kažemo neku težu riječ.
Uvjerljivo najviše robe lani je gospodarstvo naše županije izvezlo u Italiju, i to ukupno 475 milijuna kuna. Dalje slijede Njemačka s 446 milijuna, Slovenija s 318 milijuna, Rusija s 300 milijuna i Bosna i Hercegovina s 254 milijuna kuna vrijednim izvozom. U Kinu smo, primjerice, iz županije tijekom prošle godine izvezli robu vrijednu 16,8 milijuna kuna, a istodobnu uvezli robi vrijednu oko 36 milijuna kuna.
Osim Kine, negativan vanjskotrgovinski saldo imamo s Austrijom, Češkom, Francuskom, Indijom, Mađarskom, Poljskom, Turskom i još nekoliko zemalja. Putinov krvavi pohod u Ukrajini već utječe na drastičan skok cijena pšenice i suncokretova ulja na svjetskim tržištima, a sve je više strahova od globalne nestašice jestivog ulja koja bi posebno mogla pogoditi tržište Europe. Ukrajina, naime, drži gotovo 50 posto svjetske proizvodnje suncokreta i suncokretova ulja, a zajedno s Rusijom drži i oko 25 posto proizvodnje pšenice.
Neke su zemlje zato već ograničile količinu suncokretova ulja koja se može kupiti u dućanima; u Njemačkoj, primjerice, dosta je dućana u kojima se po osobi mogu kupiti dvije do četiri litre ulja. Razlog? Upravo je Njemačka veliki uvoznik ulja iz Ukrajine. U razdoblju od listopada do prosinca lani EU je uvezla oko 1,5 milijuna tona suncokretova ulja iz Ukrajine, što je čak 86 posto ukupne isporuke tog ulja na tržište Europske unije.
Globalno tržište ne može nadomjestiti gubitak ukrajinskog suncokretova ulja koje će zbog ruske agresije ove godine sigurno većim dijelom izostati. Očekuje se, dakle, nestašica diljem Europe. U Hrvatskoj proizvođači umiruju javnost i poručuju kako smo samodostatni u proizvodnji jestivog ulja. Ipak, ulja možda jesmo, ali nismo sirovine – suncokreta. Zato bi i kod nas moglo doći do poremećaja.
