Izvoz roba i usluga gospodarstva Koprivničko-križevačke županije porastao je prošle godine za oko 22 posto u odnosu na prethodno godišnje razdoblje.
Prema novim, zasad još privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupno smo iz Podravine i Prigorja na strana tržišta lani izvezli roba i usluga u iznosu od 598 milijuna eura, odnosno 4,5 milijardi kuna. Najviše smo izvezli u Italiju, čak 89 milijuna eura, a slijede Njemačka (81 milijun), Slovenija (48,5 milijuna), BiH (38 milijuna) te Rusija (35,9 milijuna eura).
Koprivničko-križevačka i Primorsko-goranska županija bile su jedine dvije regije u Hrvatskoj s opipljivijim izvozom u Rusiju tijekom prošle godine. Sve drugo je doista zanemarivo, uključujući i gospodarstvo Grada Zagreba. Pritom je riječki kraj lani u Rusiju izvezao robi vrijednu 45 milijuna eura, što je čak 78 posto više nego godinu ranije.
Izvoz naše županije u tu zemlju iznosio je oko 36 milijuna eura i bio je manji za otprilike 9 posto. Podsjetimo, predlani smo bili najveći hrvatski izvoznici u Rusiju, a lani smo završili na drugome mjestu, prije svega zbog Putinova napada na Ukrajinu.
Zaobišle ih sankcije
Kako to da smo, uz Rijeku, lideri kad je riječ o izvozu u Rusiju, zemlju koja je zbog brutalne i krvave agresije postala predmet žestokih međunarodnih sankcija? Ključnu ulogu u tom izvozu imaju domaće farmaceutske kompanije – riječki Jadran galenski laboratorij i koprivnički Belupo. Lijekovi nisu na popisu sankcija koje Europska unija nameće ruskom tržištu, pa oni mogu nesmetano izvoziti svoju robu na to tržište.
Tvrtka Jadran galenski laboratorij (njezin farmaceutski dio) u prvoj polovici 2022. godine ostvarila je ukupnu prodaju od 440 milijuna kuna, a na rusko tržište otpada čak 35 posto, odnosno 20,5 milijuna eura (154 milijuna kuna). Premda još nema službenih podataka o ukupnoj prodaji u protekloj godini, procjene su kako je na tržištu Rusije riječki JGL tijekom 2022. ostvario promet od najmanje 40 milijuna eura. To je gotovo sav izvoz gospodarstva Primorsko-goranske županije u tu zemlju.
Prošle je godine u Rusiji rasla i Belupova prodaja lijekova, unatoč Putinovoj krvavoj agresiji na Ukrajinu i kratkotrajnoj odluci o prekidu isporuke nakon ruskog napada. Belupo je na tržištima Istočne Europe (najviše u Rusiji) lani ostvario prodaju u iznosu od 230 milijuna kuna (oko 30,5 milijuna eura), što je 4,1 posto više nego predlani, dakle prije ruske agresije. S druge strane, prehrambeni dio Podravke ostvario je pad prodaje na tom tržištu od čak 39 posto te je ona iznosila 64 milijuna kuna (8,5 milijuna eura).
Ukupno su, dakle, Podravka i Belupo na tržišta Istočne Europe (uglavnom Rusija, ali i Ukrajina, Kazahstan te druge države te regije) lani izvezle vrijednost od 40 milijuna eura.
“Na tržištima Rusije i Ukrajine grupa Podravka je prošle godine ostvarila manje od 5,1 posto ukupnih prihoda. Tržište Rusije od velikog je značaja za segment farmaceutike u smislu ukupnih prihoda od prodaje, ali i profitabilnosti, dok u segmentu prehrane nije toliko značajno.
Uprava Podravke kontinuirano razmatra sve rizike povezane sa rusko-ukrajinskim sukobom te ocjenjuje da ti rizici ne ugrožavaju stabilnost poslovanja cijele grupe”, napomenuli su u koprivničkoj kompaniji.
Restrukturiranje poslovanja
U Rusije je rasla prodaja Belupovih lijekova na recept, prije svega dermatika. Belupo tamo ostvaruje značajnu prodaju u kategoriji dermatoloških lijekova. Predlani je cijela Podravkina farmaceutska grupa na tržištima Rusije i Ukrajine ostvarivala oko petinu ukupne prodaje, a sam Belupo gotovo trećinu.
No, kad je Rusija 24. veljače lani napala Ukrajinu, osiguravateljska kuća isti je dan obavijestila Belupo da daljnje isporuke robe na rusko tržište više ne mogu osiguravati, niti jamčiti naplatu. Zbog toga je Belupo odlučio naprasno prekinuti isporuku lijekova u Rusiju. Na dan Putinove bezumne agresije na Ukrajinu, 24. veljače, Belupo je na tržištu Rusije imao otvorene stavke u iznosu od čak 128 milijuna kuna. No, sve su bile osigurane pa je do danas veći dio tog novca ipak naplaćen.
Restrukturiranje poslovanja u Rusiji utjecalo je na veće troškove za otpremnine. Tako je segment prehrane ostvario 5,5 milijuna kuna “ukupnih troškova otpremnina za zaposlenike, što je vezano uz dugotrajna bolovanja, restrukturiranje poslovanja na tržištu Rusije te restrukturiranje proizvodnje Žita”. Kad je riječ o Belupu, lani je ostvareno 2,2 milijuna kuna troškova otpremnina vezanih uz restrukturiranje poslovanja na tržištu Rusije te 4,6 milijuna kuna prihoda od prodaje vozila, također povezanih s poslovanjem u Rusiji.
I izvoz gospodarstva susjednih županija snažno je rastao tijekom protekle godine. Tu prije svega mislimo na Varaždinsku i Međimursku županiju koje, s druge strane, imaju mizeran, doslovce zanemariv izvoz u Rusiju i uopće nisu ovisne o tom tržištu. Tako je gospodarstvo varaždinskoga kraja lani izvezlo roba i usluga u ukupnoj vrijednosti od 1,32 milijarde eura, što je 23 posto više nego godinu ranije. To je čak 120 posto više pod izvoza Koprivničko-križevačke županije.
Izvozno je snažno orijentirano i gospodarstvo Međimurske županije. Oni se lani mogu pohvaliti ukupnim izvozom od 1,03 milijarde eura, što je oko 21 posto više nego tijekom 2021. godine. Međimurski je izvoz prošle godine pak bio veći od podravsko-prigorskoga za 72 posto. Robert Mihaljević
