Jedna od udruga koja je sve do pojave pandemije, bila aktivan sudionik društvenog života u svom mjestu je Društvo žena i djevojaka „Hrvatska duša“ Rasinja. Društvo kontinuirano radi već osamdesetak godina, a mi smo u toplom domu obitelji Đurđ, o radu ove udruge razgovarali s njenim članicama.
– Davne 1943. godine, s ciljem da nastavi tradiciju ‘Društva srca Isusova’ koju je pokrenula barunica Ludmila Inkay, u Rasinji je osnovan ‘Antifašistički front žena’ (AFŽ). Zadaća im je bila briga o bolesnima, nemoćnima i siromašnima. U Rasinji tada nije bilo Crvenog križa, pa su žene organizirale i dobrovoljno darivanje krvi i druge humanitarne akcije. Prva predsjednica bila je Milka Ivanin, tajnica je bila Emica Oroš, a blagajnica Ivka Baštajk. Zajedno sa članicama Dragicom Kermenec, Ankom Šulk, Ivkom Kutnjak, Milkom Đurđ i Anđelom Krušelj one su nastavile pomagati potrebitima i aktivno utjecati na razvoj društvenog života – kazala je sadašnja predsjednica Društva, Slavka Gazivoda Drk. O daljnjem radu i aktivnostima, nešto više nam je kazala dugogodišnja tajnica Andrijana Vukić.
– Godine 1949. AFŽ mijenja ime u ‘Napredna žena’, na čijem je čelu Eva Dulikravić. Poslove tajnice vodila je Nevenka Benčak, a za blagajnu je bila zadužena Ivka Baštajk. Žene su organizirale razne radionice na kojima su mještanke stjecale sve više znanja. Počelo se i s organiziranjem zabava u vatrogasnom domu. Godine 1964. kupljeno je prvo suđe koje se iznajmljivalo mještanima i u okolna sela za zabave, svatove, krstitke i razna slavlja. To se naplaćivalo i od novca se kupovalo novo suđe i išlo na izlete. „Napredna žena“ 1973. godine mijenja naziv u ‘Aktiv žena Rasinja’ da bi 1998. godine udruga dobila sadašnje ime – Društvo žena i djevojaka Hrvatska duša Rasinja. Kroz povijest, u radu društva sudjelovale su mnoge žene iz Rasinje i okolnih mjesta. Sedamdesetih i osamdesetih godina proteklog stoljeća društvo su vodile učiteljice koje su radile u osnovnoj školi. To su bile Štefica Sirovec, Ljubica Zetović, Gabrijela Habajec, Eva Dulikravić, Nevenka Benčak i kasnije Anita Bakovljanec – kazala je tajnica Vukić.
Šezdesetih i sedamdesetih godina proteklog vijeka društvo je organiziralo predavanja u cilju upoznavanja žena s ranim otkrivanjem raka. Predavanja su održali dr. Vreš, i dr. Jambrešić. Žene su organizirale i tečajeve krojenja i šivanja. Za zabave su pekle kolače i torte, kuhale kobasice, kavu i točile pivu i gemište. Naplaćivao se ulaz, bila je tombola, ples srca i čokoladni ples.
– U rad Društva uključila sam se 1972. godine. U to vrijeme bilo nas je tridesetak. Održavale su se razne radionice. Dragica Kemenec je dala ideju za radionicu izrade ručnih radova, a nastavnica Štefanija Godek učila je žene heklati. Za Dan žena, 8. ožujka, prije smo napravile ručne radove za tombolu i prodaju. Napravile smo figurice od vune, ogrlice od tijesta i broševe od kukuruzovine. Od zabava smo zaradile i dosta novca, pa smo kupovale još suđa, ali smo išle i na izlete. Na trodnevni izlet u Selce, u autobusu smo sobom vozile mrkvu, krumpir i druge namirnice jer smo same kuhale, kako bi prištedjele novac. Bilo nam je lijepo na izletu, a nas nekoliko se odvažilo i otisnulo čamcem sve do Vinodolskog iz kojeg smo se vratile pred sam polazak kući – prisjetila se najstarija članica Nevenka Posavec. Dodala je i da su bile na Bledu, Bohinju, Biogradu, Kozari, Postojni, Plitvičkim Jezerima, Bizovačkim toplicama, Osijeku i Veneciji, a posjetile su i Zagrebačko, i kazalište u Varaždinu.
Na poziv žena, u Rasinji su gostovale i mnoge estradne zvijezde, a u razgovoru smo saznali da je na jednom takvom nastupu poznata pjevačica napadnuta od nezadovoljnog posjetitelja, a slučaj je završio i na sudu. No, zabave su u to vrijeme donosile i najviše novca, a Društvo Hrvatska duša zdušno je davalo novac potrebitima.
– Poslije svake zabave davale smo peneze nekome za pomoć. Pomagale smo arapskim zemljama, dale smo novac rodilištu u Banja Luci, za Indiju, i za Skopje koje je stradalo od potresa. Novčano smo pomogle i gradnju Instituta za istraživanje raka u Zagrebu, Srednjoškolskog centra u Koprivnici, dale smo za rasvjetu u Rasinji, a kupile smo i dresove nogometašima – kazala je tajnica Andrijana Vukić. U sklopu udruge osnovana je i glumačka skupina Opojski zvon. Osamdesetih godina glumile su Milica Sojić, Marija Stipan, Branka Biškup, Ljubica Vukić i Štefica Đurđ, a sudjelovali su i omladinci Zvonko Frančić, Branko Sever i Milan Lukić. Voditeljica skupine i danas je Vesna Hadelan.
– Godine 1996. Marija Jurašin i Vladimir Pribek u sklopu društva žena vodili su i pjevačko društvo. Naš zbor nastupio je na državnom natjecanju i osvojile drugo mjesto – rekla nam je zamjenica predsjednice, a tadašnja sudionica zbora Štefanija Đurđ.
Društvo žena i djevojaka Hrvatska duša, od 2006. godine poznato je po manifestaciji Martinje. Svake godine održavaju se i Dani kruha i zahvalnost za plodove zemlje, kad članice društva žena peku kolače i kruh, a donesu se i razni plodovi, voće, povrće i zimnica. Žene redovito sudjeluju i u organizaciji obilježavanja Dana Općine Rasinja, a naglasile su i suradnju sa vatrogascima i Udrugom mladih. Dobra je suradnja i s načelnikom Općine koja odobrava sredstva za rad. Uz navedene aktivnosti, u planu je i obnova suđa u vatrogasnom domu. Članice udruge nadaju se i skorom prestanku pandemije. Iduće, 2023. godine, Društvo žena i djevojaka Hrvatska duša obilježava 80. godišnjicu rada koju namjerava i dostojno proslaviti.
