U vrijeme kada je sva pozornost javnosti, s razlogom, uprta u projekt gradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica, istovremeno nam prijeti i druga opasnost po okoliš. Riječ je o jednom od najvećih onečišćenja prirode u Hrvatskoj koje se doslovce nalazi na tek nekoliko koraka od Drave i Šoderice. Negdašnja praonica vagona u Botovu više od desetljeća prijeti ekocidom, a da do današnjeg dana u rješavanju tog problema nitko nije mrdnuo ni prstom.
Nema aktivnog novinara s ovog područja koji bar jednom nije ukazivao na tu crnu točku u nadi da će netko od mjerodavnih svojom inicijativom pokrenuti sanaciju uljem i naftom natopljenog prostora.
– Već godinama nemamo informaciju o planovima za taj prostor. Potaknuti vašim pitanjem, proslijedit ćemo upit HŽ-u koji je navodno nadležan za rješavanje tog problema – odgovorio je prošli tjedan na novinarski upit župan Darko Koren.
Bez interesa
Njegov odgovor otkriva meritum stvari, odnosno kako ne postoji stvarni interes ovdašnjih vlasti da se sanira zagađeni prostor u Botovu jer da postoji, ne bi se godinama čekala informacija o tome kakvi su planovi vezani za njegovu sanaciju.
Jedino što je konstanta svih ovih godina jest prebacivanje odgovornosti za rješavanje problema s jednog pravnog subjekta na drugi.
Ne čekajući da Županija izvidi stanje stvari, ponovno smo poslali upit HŽ Infrastrukturi, HŽ Cargu i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kako bi nam rekli jesu li se bar malo po tom pitanju mrdnule stvari s mrtve točke.
Iz HŽ Carga koji je onečistio prostor uz Dravu, dobili smo odgovor koji nas nije iznenadio jer riječ je o mantri koju ponavljaju otkako je zatvorena praonica vagona nadomak regionalnog parka Mura – Drava kojeg karakterizira visoka razina krajobrazne i biološke raznolikosti.
– HŽ Cargo nije vlasnik niti zemljišta niti nekretnina na predmetnoj lokaciji pa se samim time u njegovom vlasništvu ne nalazi ni praonica vagona u kolodvoru Botovo. Htjeli bismo napomenuti da je praonica vagona u kolodvoru Botovo prestala s radom još 2002. godine te da HŽ Cargo koristi isključivo praonicu vagona u Slavonskom Brodu. Podjelom Hrvatskih željeznica 2006. godine sva imovina na predmetnoj lokaciji pripala je HŽ Infrastrukturi. Stoga molimo da sve upite ubuduće šaljete na njihovu adresu – očekivani je odgovor iz HŽ Carga koji je bez imalo ustručavanja ponovno prebacio lopticu odgovornosti u dvorište HŽ Infrastrukture.
Prebacivanje loptice
Iz HŽ Infrastrukture lopticu su spremno dočekali pa su na naš upit odgovorili također ustaljenom višegodišnjom šprancom, rekavši da oni s tim nemaju apsolutno ništa i pritom vrativši lopticu HŽ Cargu i u igru uključivši državnu vlast.
– Prema Zakonu o zaštiti okoliša propisano je da troškove nastale onečišćenjem okoliša snosi onečišćivač. Kada je nastalo onečišćenje spomenute lokacije, praonicu za teretne vagone koristio je jedino HŽ Cargo. Također, zemljište na kojem se nalazi onečišćenje u vlasništvu je Republike Hrvatske i nije dano HŽ Infrastrukturi na upravljanje – bekend je kojim su se poslužili iz ‘Infre’.
Iako smo zamolili Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja da se i oni očituju o mogućoj sanaciji praonice i o tome tko je uopće mjerodavan za nju, do pisanja ovih redaka nismo dobili njihov odgovor.
U cijeloj ovoj priči žalosno je i to što mjerodavni propuštaju vrijeme u kojem im je za sanaciju kontaminiranog prostora dostupan novac Europske unije, ali ta ponuda neće vječno stajati na stolu.
Iz odgovora koje smo dobili i onog koji nam nije stigao, jasno je da je najveća crna točka Hrvatske prepuštena na brigu samoj prirodi koja će s vremenom isprati tamošnje masti, ali cijena njene usluge bit će svima neprihvatljiva. Nestat će biološka raznolikost, a stanovnici uz Dravu neće se više moći hvaliti kako žive uz tok jedne od najočuvanijih rijeka u Europi.
No da se to ipak ne bi dogodilo, mi novinari ćemo s vremena na vrijeme slati upite svima redom, bez obzira na čijem terenu se loptica puna problema nalazila. Jer, onaj tko je onečistio prostor, tko je njegov vlasnik, na čijem administrativnom području se praonica nalazi, svi su oni redom, na ovaj ili onaj način, odgovorni za pokretanje sanacije.
