Arheologija je jedna od mlađih znanstvenih disciplina i praksi, a običnim građanima većinom ostaje skrivena gotovo kao i sve ono što nastoji otkriti zakopano duboko u zemlji.
Arheološke lokalitete često zamišljamo daleko od središta modernih gradova, a još manje na prostoru na koji smo sasvim navikli kao što je to dvorište Muzeja grada Koprivnice. Upravo su zato posebno zanimljiva arheološka istraživanja koja su dvorištu Muzeja započela 22. ožujka ove godine pod vodstvom kustosa Ivana Valenta i uz pomoć studenata arheologije i volontera, a koja će nam otkriti više o svakodnevnom životu u srednjovjekovnom i novovjekovnom naselju i gradu Koprivnici. Ova su istraživanja ujedno i jedinstvena prilika da se Koprivničanci iz prve ruke upoznaju s arheološkom praksom i otkriju zašto je ona toliko uzbudljiva.
– Ovdje smo zapravo zbog radova na podrumskim prostorijama Muzeja u sklopu projekta reVITAlize. Građevinski dio obuhvaća i stabilizaciju zidova s vanjske i s unutarnje strane pa se oko zgrade radi rov koji ide do dubine temelja, a zgrada Muzeja nalazi se unutar srednjovjekovne i rane novovjekovne utvrde i sve ispod je arheologija. Problem je što se arheologija ne može raditi na cijelom ovom prostoru zbog privatnih kuća, javnih cesta i slično, ali su zato veliko i malo dvorište Muzeja prostori gdje je to još uvijek moguće i mi koristimo tu priliku – objašnjava arheolog Ivan Valent.
Trenutna arheološka istraživanja u Muzeju nadovezuju se na ranije takve pothvate koji su arheolozima omogućili pretpostavke o tome što će otkriti nova istraživanja.
– Prva iskopavanja na ovom prostoru bila su još 90-ih godina, a veća istraživanja s kojima je sve počelo i koja su dala jasnu sliku odakle možemo pratiti tragove naselja današnje Koprivnice su ona iz malog dvorišta 2009. godine na što se mi današnjim istraživanjem nadovezujemo. Tada smo saznali da najraniji objekti s kojima imamo posla datiraju iz ranog 12. stoljeća te da su u jednom horizontu, nakon čega dolaze objekti kasnijeg srednjeg vijeka pa onda novog vijeka i na kraju sve završava s kasnim baroknim popločenjem. Znamo da su ovdje prije izgradnje zgrade Muzeja koja je izgrađena sredinom 17. stoljeća bile kuće, a to će se sada definirati – pojašnjava Valent.
Arheologe smo zatekli u poslu čišćenja i definiranja arheoloških slojeva iz kasnog 17. stoljeća koji su otkriveni nakon otklanjanja suvremenog zemljanog navoza koji je otkrio manji radni prostor kovačke radionice iz razdoblja ranog novog vijeka.
– Po ovome što sad vidimo i po ukopanim objektima koje smo uspjeli definirati, radi se o kovačkom radnom prostoru. To je prvi put otkada se bavimo ovim projektom i kopamo u Podravini i šire da smo definirali neki kovački radni prostor jer su oni inače na hodnoj razini i uništavaju se oranjem pa se izuzetno rijetko nalaze baš radni prostori. To je trenutno najznačajniji segment ove faze istraživanja – ističe Valent te naglašava kako istraživanja na prostoru Muzeja pružaju rijedak i jedinstven uvid u život stanovnika nekadašnjeg naselja Koprivnica koji je moguć samo u naseljima koja nekoliko stotina godina funkcioniraju na istom prostoru na kojem se rušilo i gradilo.
