Udruga žena Grada Đurđevca djeluje već punu 21 godinu i intenzivno se bavi humanitarnim radom te provodi brojne projekte kulturne baštine. Predsjednica udruge je Mirjana Mišulin koja nas je ujedno i upoznala s radom i aktivnostima u kojima članice kroz godinu sudjeluju.
– Naša udruga broji 20-ak aktivnih članova, a imamo i dosta pridruženih članova koji uvijek vrlo rado uskaču ukoliko nam je potrebno. Neki od njih sudjeluju u humanitarnim akcijama, dok neki doniraju stare predmete i nošnje koje mi rado spremamo u našu već sada zavidnu arhivu – kazala je predsjednica Mišulin.
Po onome po čemu je udruga, uz širenje kulturne baštine posebno poznata je slastica ‘Pogačo z oreji’ koja je 2017. godine proglašena kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
– Za prijavu je prikupljena sva dokumentacija vezana uz tradiciju izrade ovog kolača u našem kraju, a snimljen je i video u kojem je prikazano kako se ona priprema. To je stara jednostavna i izvrsna poslastica koju na području đurđevačke Podravine priprema već pet generacija domaćica Đurđevca i područja oko njega – ističe Mirjana navodeći da je duga tradicija pripreme ove pogače, posebno njena jednostavnost, nutritivna vrijednost te bogatstvo okusa koji nosi sa sobom, bili osnovni poticaji da pokrenu njenu zaštitu kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske i UNESCO-u.
– ‘Pogačo z oreji’ živi s nama koliko postojimo i mi, a godinama je to bila samo slastica koju smo mi pripremale za izložbu kolača na Picokijadi. Moram reći da je ona bila svake godine sve više zapaženija na izložbama pa čak smo više puta čule pitanje koja je udruga pekla pogaču. Nekako smo shvatile da je ona ljudima važna i tako smo odlučile napraviti jedno istraživanje da vidimo što ljudi misle o njoj – istaknula je predsjednica Mišulin dodavši da su se s njome prezentirale na svim manifestacijama u Đurđevcu, županijskim, ali i šire. Članice Udruge su na svoju pogaču jako ponosne i kako kaže Mirjana, svuda kuda idu, ide s njima i pogača.
Mirjana nam je otkrila i recept pogače te navela da sama priprema i sastojci koji se koriste nisu zahtjevni, bitno je imati volju.
– Od brašna, soli i vode zamijesi se glatko tijesto, a orahe je potrebno istući ili samljeti u stroju za meso. Tijesto se razvalja i pospe prvim dijelom oraha i šećera. Posuti orasi i šećer se lagano utisnu u tijesto i ono se mora preklopiti. Preklopljeno tijesto, iznova se razvalja, pospe drugim dijelom oraha i šećera i ponovno preklopi. Postupak se ponavlja još jednom. Na kraju se tijesto razvalja na namašćeni ‘protvan’, odnosno pekač, a gornja kora prošara se u obliku romba tupim nožem i nabocka vilicom te se peče u zagrijanoj pećnici 40 minuta na 180 stupnjeva – kazala je Mirjana dodavši da kad ju jednom ispečeš, jednostavno ju ne prestaješ peći.
Rad udruge je najvećim djelom usmjeren na očuvanje etno i gastro tradicije Podravine, a posebice đurđevačkog kraja. Isto tako, Udruga kroz godinu sudjeluje u raznim humanitarnim akcijama, bilo da ih organiziraju same ili se pak priključuju drugim udrugama.
– Udruga već tradicionalno organizira druženje povodom Međunarodnog dana žena i to na način da organiziraju humanitarnu zabavu. Dakle, unaprijed se raspitamo kome je potrebna pomoć, odnosno, tko je u životno lošoj situaciji i onda prikupljamo novac za njega, a najčešće to bude naš sugrađanin. Uglavnom organiziramo aukciju slika ili nekih vrijednih predmeta, a uz to, imamo i tombolu. Novac koji prikupimo ili dajemo osobi kojoj je potrebna pomoć ili joj kupimo što joj treba, a unazad par godina donirale smo novac da se kupi određeni aparat za đurđevački Dom zdravlja – kazala je predsjednica Mišulin.
Zadnjih godinu dana, članice Udruge intenzivno su se posvetile istraživanju i načinu izrade đurđevačkog veza. Oduvijek su kako kaže Mirjana, htjele imati bluzu po kojoj bi bile prepoznatljive, pa su u protekloj godini, kad su imale više vremena, ponajviše zbog trenutačne epidemije koronavirusa, odlučile probati sašiti svoju bluzu.
– Ljepota i jednostavnost đurđevačkih motiva koje smo pronalazile na odjevnim predmetima, poglavito bluzama naših baka i prabaka, oduševila nas je. Uz sve to, jednostavnost veza i ljepota kolorita s kojim su one bile izvezene, dala nam je ideju da sve to oživimo i sačuvamo od zaborava što smo i učinile. Svaka je za sebe izradila, odnosno izvezla, bluzu za sebe – istaknula je Mirjana dodavši da su prilikom stvaranja bluza, prikupljale starinske mustre te kupile platno, a na njihovim radionicama osmislile kako bi one trebale izgledati. Motivi koji se najčešće pojavljuju na đurđevačkom vezu su motivi cvijeća, a boje plava i crvena. Valja naglasiti kako će navedene izvezene bluze od sada pa nadalje biti dio đurđevačke nošnje, ali i njihove svečane odjeće, odnosno odjevni predmet koje će članice rado nositi i pokazati prilikom sudjelovanja na gradskim i županijskim događanjima i manifestacijama.
– Naša nošnja je takva da predstavlja našu Hrvatsku zastavu. Dakle, crvena je šamija, odnosno marama, bluza je bijela s crvenim i plavim motivima i plava je suknja – kazala je Mirjana te najavila da će i dalje nastaviti raditi đurđevački vez, a u skorije vrijeme i tradicijsku kapicu, poculicu koju udane žene nose preko pundže na kosi.
