Zanimljiva povijest Koprivnice znatno je duža od 666 godina

Koprivnica živi duže od 666 godina, odnosno od dana donošenja kraljevske povelje Ludovika I. Anžuvinca kojom su joj dodijeljene povlastice slobodnog kraljevskog grada. Riječi su izrečene na kolokviju povodom 750 godina od prvog poznatog spomena Koprivnice koji je održan u utorak u koprivničkoj Galeriji Mijo Kovačić. Tamo su su akademik Dragutin Feletar, arheolog Robert Čimin, povjesničar Hrvoje Petrić i topograf Ranko Pavleš ponudili svoja viđenja o nastanku grada.


Petrić kaže da se gradovi ne rađaju poput ljudi, nego je to proces koji traje desetljećima pa i duže. Povelje iz 1356. godine nije nikakav rođendanski dokument, nego je riječ o pozicioniranju Koprivnice na najvišoj pravnoj ljestvici tadašnjeg ustroja gradova. Ona kao grad, možemo diskutirati, postoji već u 12. stoljeću kada se na ovaj prostor doseljavaju zapadnoeuropski obrtnici i trgovci. Arheologija je potvrdila da je u tom stoljeću izgrađena romanička crkva.

Predavači su se složili da je povijest Koprivnice kompleksna, odnosno da je na njen postanak i razvoj utjecalo više faktora. Među njima je svakako širi geomorfološki položaj u kojem nastaju naselja uz Dravu, putovi koji su se na tom mjestu križali, a važnu ulogu odigrali su svakako trgovci koji su osnivali naselja.

FOTO / OZREN ŠPIRANEC

No, kako je istaknuo Petrić, kontinuiranog povijesnog ciklusa od rimskog doba do srednjega vijeka prostor Koprivnice ne bilježi. Koprivnica prema njegovim riječima nastaje u takozvanom srednjovjekovnom klimatskom optimumu. Sa sigurnošću tvrdi da je grad dobio svoje prve utvrde u 14. stoljeću, a preduvjet njena nastanka, kao i nastanka svih gradova u srednjem vijeku, bio je taj da se okolo mjesta buduće urbanizacije nalaze napredna sela.

Arheolog Čimin kaže da su iskapanja na prostru u i okolo današnje crkve Svetog Nikole te na prostoru današnjeg Muzeja grada Koprivnice pokazala da je na mjestu koje danas tvori dio središta grada bilo života još u 11. stoljeću. O tome svjedoče pronađeni grobovi i predmeti koji su položeni pored pokojnika. Čimin je istaknuo činjenicu prema kojoj je grad o kojem je bilo riječi na kolokviju, arheološki najistraženiji od svih gradova sjeverozapadne Hrvatske, ali da arheolozima predstoji još mnogo posla kako bi se bar približno rasvijetlilo ono što je ostalo sakriveno.


Feletar tvrdi da je mrežu naselja u Podravini svakako formirao geološki reljef, odnosno rijeka i riječne terase. Ranko Pavleš se dotaknuo šire i dublje povijesne slike koja je prethodila osnivanju naselja na mjestu kojeg danas imenujemo Koprivnicom. Tako je govorio o velikim klimatskih promjena koja su pokrenula prodor Avara s istoka s kojima na ovaj prostor, iz dva smjera, dolaze i Slaveni.

Vezani članci

Najčitanije

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com