Iako je preporuka da sve škole nude iste jelovnike, u praksi se to ne provodi

Godinama se upozorava na potrebu za kuhinjama i kuharima u obrazovnim institucijama u našoj županiji, ali i u cijeloj državi. Za prehranu djece koja su u riziku od siromaštva država je putem europskih fondova osigurala novac, no problem prehrane naše djece puno je dalekosežniji.

Imamo škole koje nemaju kuhinje, za srednjoškolce nitko ne mari, a topli obrok dobit će tek sretnici. I dok humanitarci godinama upozoravaju na ovaj problem, jedino u čemu smo uspjeli je doći do europskog vrha po pretilosti djece, a svaki treći hrvatski tinejdžer ima problema s debljinom.

Tek unatrag nekoliko godina hrvatsko se društvo osvijestilo da u školama imamo djecu koja su gladna. O školskoj prehrani, jelovnicima i navedenoj problematici porazgovarali smo s ravnateljima županijskih osnovnih škola. Osnovna škola Braće Radić najveća je županijska osnovna škola iz koje ukupno 700 učenika ide u školsku kuhinju, a za njihove obroke brinu se dvije kuharice i jedan kuhar u matičnoj školi te jedna kuharica u PŠ Starigrad.

– Škola je uložila značajan novac u kupovinu novoga kotla za kuhanje i u profesionalnu perilicu suđa, a u planu je nabava velike konvekcijske pećnice. Cijena školske kuhinje je šest kuna po danu i nije se mijenjala već nekoliko godina – kazao je ravnatelja Krešo Grgac te dodao kako djeca imaju kuhane obroke tri do četiri puta tjedno, dok je ponedjeljkom najčešće mliječni dan s određenim dodacima. Dva puta tjedno sva djeca, bez obzira idu li u školsku kuhinju ili ne, imaju besplatno voće koje im je osigurano zahvaljujući osvojenoj nagradi i statusu Kaufland VIP Škole (već treću godinu za redom), ali i kroz projekta Školska  shemu koju provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

– Smatramo da je prehrana u školskoj kuhinji dobra za naše učenike. Jelovnike su svojevremeno osmislili nutricionisti Podravke, a mi smo ih malo modificirali, prateći želje naših učenika, ali vodeći pri tome brigu o zdravoj i uravnoteženoj prehrani – naglasio je Grgac. S obzirom na to da je OŠ Braće Radić najveća naša škola upitali smo i Vijeće roditelja iste škole što misle o školskoj prehrani na što nam je predsjednica Vijeća Marija Zovko kazala kako smatraju da je prehrana učenika u školskoj kuhinji jako dobra.

– Naime, jelovnici su izbalansirani nutritivno, ali i prema prehrambenim navikama i željama učenika. Posebno je pohvalno da je škola uložila dodatni trud u organizaciju rada za vrijeme pandemije kako bi osigurala da djeca u vrijeme kada je potrebno pojačano brinuti o zdravlju, imaju kvalitetan obrok u školi. Naravno da uvijek postoji prostor za unaprijeđenje, ali vjerujemo da će kao i do sada svaka sugestija i pitanje koje dolazi od roditelja i učenika biti adresirani – poručila je Marija.

Sanja Prelogović, ravnateljica OŠ Đuro Ester kazala je kako je školska prehrana u njihovoj školi izvrsna.

– Učenici vole jesti kuhanu hranu i to nas jako veseli. Kad nemamo otpada, to nam je pokazatelj da je hrana ukusna, a jelovnik pogođen. Imamo visoki postotak djece koja se hrane u školskoj kuhinji i drago nam je da su i roditelji zadovoljni, Bitno im je kao i nama da djeca imaju topli obrok i to u matičnoj i područnoj školi – istaknula je Sanja dodavši kako škola ima zaposlene tri i pol kuharice (jedna na pola radnog vremena), a cijena školske kuhinje iznosi šest kuna po danu.

– U COOR-u Podravsko sunce svjesni smo važnosti pravilne prehrane, kako zbog dobi u kojoj djeca intenzivno rastu i razvijaju se, tako i zbog stjecanja pravilnih prehrambenih navika. Obroci se u školskoj kuhinji pripremaju na temelju jelovnika, a jelovnike izrađuju medicinska sestra i kuhar u skladu sa smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama koje je pripremilo Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske te uvažavajući (koliko je moguće) preporučene jelovnike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – poručuje ravnateljica COOR-a Radmila Popović dodavši kako i njihova škola, uz Braće Radić, provodi projekt Školska Shema čime se osigurava besplatni obrok voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda za dio polaznika.

U školskoj kuhinji zaposlen je jedan kuhar i jedan pomoćni kuhar koji pripremaju obroke za predškolski program, osnovnoškolski program i poludnevni boravak.

– Polaznici osnovnoškolskog programa užinu plaćaju šest kuna, a ručak osam kuna (na ručku ostaju učenici polaznici produženog stručnog postupka) – navela je. Nadalje, u Osnovnoj školi Đurđevac hrani se oko 540 učenika, a kako kaže ravnateljica Marija Đud, prema dosadašnjim komentarima roditelja i brojem učenika koji se hrane u školskoj kuhinji svi su zadovoljni prehranom učenika.

– Od ukupno 540 učenika njih 290 ostvaruju pravo na besplatnu kuhinju u sklopu projekta Osiguravanje besplatne prehrane za najpotrebitije 2021./2022. te za 95 učenika Grad Đurđevac sufinancira cijenu u iznosu od 30 posto – kazala je Marija te dodala kako Škola, također provodi Školsku shemu kojom svaki učenik od prvog do osmog razreda dobiva jedanput na tjedan mliječni proizvod i voće.  U školi su zaposlene dvije kuharice na puno radno vrijeme, a cijena kuhinje je 4,50 kuna.

Kad sve zbrojimo i oduzmemo, možemo reći da je školska prehrana u našoj županiji jako dobra i da su i djeca i roditelji zadovoljni njome. No, problem školske prehrane na državnoj razini i dalje ostaje jer je u proteklih nekoliko godina preuhranjenost djece rane školske dobi znatno porasla, a s posljedicama te preuhranjenosti svakodnevno se susreću obiteljski liječnici.

Riječ je o najčešćim bolestima današnjice, kao što su šećerne bolesti, hipertenzija, maligne bolesti, degenerativne bolesti kostiju i zglobova, neplodnost, psihičke bolesti, moždani udar, koronarna bolest srca kao i sveukupno veća smrtnost. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje uz kućni odgoj ključni su za razvoj naših prehrambenih navika, ali u odgojno-obrazovnim ustanovama stanje je takvo da se djeci daju krafne, bureki, pizze, sokovi koji se razrjeđuju. Sve ono što struka ne preporučuje.

Tužan, a uobičajen primjer su i automati s nezdravom hranom diljem hrvatskih škola, gdje se za pet kuna ili nešto više može dobiti kalorijski bogata, a nutritivno gotovo bezvrijedna hrana i napitci.

Samo trećina roditelja svjesna je činjenice da im je dijete preuhranjeno. Više od polovine djece ne doručkuje, jednako toliko uopće ne jede voće, a trećina djece svaki dan jede slatkiše. Spomenimo i kako je Hrvatska peta po pretilosti među zemljama EU-a, a tih prvih pet zemalja su mediteranske zemlje.

Preporuke su da bi sve škole u Hrvatskoj trebale imati isti jelovnik, ali nemaju. Postoje četiri jelovnika za sva četiri godišnja doba dostupna na internetu kao preporuka struke koji se ne provode. Sve ovisi o dobroj volji ravnatelja i osnivača jer nemaju sve škole u Hrvatskoj organiziranu prehranu kao i što se sve nisu uključile u projekt Školske sheme kako bi dobivale voće, povrće i mliječne proizvode jednom tjedno.

Na kraju valja naglasiti da smo pokušali napraviti istraživanje školske prehrane u našoj županiji, kako je u uvodu i rečeno, no do izdavanja novina, ravnatelji osnovnih škola Ljudevita Modeca i Vladimira Nazora iz Križevaca kao i ravnateljica Osnovne škole Antun Nemčić Gostovinski iz Koprivnice nisu nam odgovorili na upit oko jelovnika i njihovog načina prehrane u školama.

Tjedni jelovnik COOR-a Podravsko sunce 

Tjedni jelovnik COOR-a Podravsko sunce

Tjedni jelovnik OŠ Đuro Ester 

Ponedjeljak: salama – sir (trokutići) – kruh – jogurt – banana

Utorak: pureći rižoto – kruh – cikla

Srijeda: mljevena svinjetina -tjestenina – kruh – krastavci

Četvrtak: varivo kelj – kruh – voće

Petak: riba – krumpir salata – kruh

Tjedni jelovnik OŠ Braće Radić 

Ponedjeljak: burek s mesom – jogurt

Utorak: Sekeli gulaš – pire krumpir – kruh

Srijeda: Rižoto s puretinom – kruh -voće Kaufland

Četvrtak: Špagete bolognese – salata – kruh – shema voća

Petak: Tuna na bijelo s tijestom – kruh – desert