Visoke temperature i manjak padalina u posljednjim mjesecima doveli su poljoprivrednike do samog ruba. Samim time prinosi će biti manji, a cijena će porasti, baš zbog manjka proizvoda. Brojni poljoprivrednici nadaju se proglašenju elementarne nepogode – suše kako bi si povratili dio sredstava preko osiguranja, no to je uvijek poduži proces koji zahtijeva vrijeme, a i rijetko se kad povrati uloženo. Na tu temu razgovarali smo s Tomislavom Mihalcom iz Torčeca koji obrađuje 40 hektara zemlje. Ne pamti ovakvu sušu već desetak godina.
– Najviše imam kukuruza, na negdje 20 hektara, a on je i najviše pogođen. Ostalo mi je pola uljana repica, pola pšenica. Kukuruz je slab, nema klipa, bit će loš prinos. Jednostavno, pljuskovi su prekasno došli. Od polovice šestog pa do kraja sedmog mjeseca nije uopće bilo padalina. Ovo je baš jaka, velika suša, zadnje je tak’ bilo prije desetak godina – rekao nam je poljoprivrednik iz Torčeca koji očekuje da će Županija uskoro proglasiti elementarnu nepogodu pa će se prijaviti kako bi dobio nešto natrag. Koliko će dobiti natrag ovisi o cijeni kukuruza, no misli da će ove godine biti jako, jako teško dobiti povrat. Unatoč lošoj godini i iduće godine posadit će iste kulture.
Poslali smo upit u Županiju hoće li proglasiti elementarnu nepogodu i što čini Županija po pitanju navodnjavanja poljoprivrednih površina koje bi sigurno značajno pomoglo u očuvanju kultura. Do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor, što je samo po sebi izraz stava prema ovoj problematici.
Susjednu Virovitičko-podravsku županiju pogodila je još jača suša i oni su u utorak 16. kolovoza proglasili elementarnu nepogodu.
Kao jedno od rješenja za nedostatne količine padalina jesu spomenuti sustavi navodnjavanja, a upravo je to tema koje se često dotakne Željko Lacković, glavni oporbenjak župana Darka Korena i većine u Županijskoj skupštini. Naveo je kako suša više nije nešto što nas iznenađuje, postala je pravilo, stalno stvara štetu i treba tražiti rješenje kako to prevenirati.
– Imamo sve preduvjete da riješimo pitanje navodnjavanja, postojali su programi na koje su se mogle javiti županije, a naša nije povukla dostupna sredstva – kaže Lacković i dodaje da je žalosno da mi koji ležimo na vodi i možemo tu vodu iskoristiti u poljoprivredi bez opasnosti za njeno zagađenje, to ne činimo.
Smatra da je jedini način da se nešto promijeni taj da se sredstva sufinanciranja preusmjere prema individualnom sustavima za navodnjavanje, a ne za velike projekte jer ih nema.
– Županija je potrošila 4,5 milijuna kuna za dokumentaciju za sustav koji nije prijavljen, taj su trošak sad morali otpisati jer je bila riječ o bačenim novcima – zaključio je čelnik Nezavisnih.
