Opća bolnica u Koprivnici raspisala je ovaj tjedan natječaj kojim traži čak devet liječnika specijalista iz različitih područja. Neobično je da se natječajem traže doktori koji su u mirovini, a nudi im se da zadrže penziju te pola radnog vremena provedu u bolnici.
U bolnici ističu kako se liječnici specijalisti traže zbog povećanog opsega posla, ali zapravo je riječ o kroničnom manjku iskusnih liječnika specijalista. Prava je istina da je u koprivničkoj Općoj bolnici iz godine u godinu pacijenata sve manje, a zdravstvenog osoblja (liječnika i medicinskih sestara) sve više, barem prema službenim statističkim podacima bolnice.
No, onih iskusnih, specijalista i subspecijalista prilično nedostaje, a teško je dobiti gotovog liječnika u punom naponu snage jer je potražnja za njima ogromna u cijeloj Europi. A male se bolnice, poput koprivničke, ne mogu natjecati s velikima u pogledu materijalnog statusa i uvjeta rada.
Za devet liječnika specijalista u mirovini Opća bolnica u Koprivnici, dakle, nudi radni angažman do polovice radnog vremena. Bolnica je u srijedu raspisala natječaj te ih poziva da pošalju sve potrebne papire, uz ostalo i potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti.
Koprivnička bolnica, tako, traži po jednog liječnika specijalistu ili liječnicu specijalisticu radiologije, kardiologije, gastroenterologije, uroginekologije, ginekologije i opstetricije, kliničke citologije, fizikalne medicine i rehabilitacije, infektologije, neurologije. Rok za prijavu je osam dana od objave javnog oglasa, dakle prijaviti se mogu najkasnije u četvrtak idući tjedan.
Prema našim okvirnim podacima, tijekom prošle godine u Općoj bolnici Dr. Tomislav Bardek u Koprivnici zaposleno je otprilike 75 osoba, uglavnom zdravstvenog osoblja. U posljednjem lanjskom valu zapošljavanja, sredinom studenog lani, bolnica je nakon provedenog javnog natječaja zaposlila devet novih djelatnica.
Za radno mjesto doktorice medicine na određeno vrijeme odabrana je Martina Gregur. Za radna mjesta prvostupnice sestrinstva na određeno vrijeme zaposlene su Lucija Vinter i Dajana Vrapčević, a za radno mjesto farmaceutskog tehničara na neodređeno Emina Susak. Za radno mjesto zdravstveno laboratorijskog tehničara na neodređeno vrijeme primljene su Petra Škurdija, Iva Horvat i Ivana Matić, a na radna mjesta njegovateljica na neodređeno Marina Babić i Ivana Jelak.
Bolnica je natječajem tražila i kuhara, odnosno kuharicu s VKV strukom, ali na natječaj se opet nitko nije javio. Bolnica, a i druge javne ustanove, imaju velikih problema sa zapošljavanjem kuhara i drugog osoblja u kuhinji jer im ne mogu ponuditi plaće kakve im može dati slobodno tržište, odnosno privatni sektor. Posebno je to izraženo tijekom turističke sezone kad se za kuhare s iskustvom na obali doslovce otimaju. Kuhari u sezoni na Jadranu zarađuju i dvije tisuće eura, pa je teško očekivati da će netko od njih pristati raditi za osjetno manju plaću u bolnici ili domu za starije.
Potkraj rujna prošle godine pak Opća bolnica u Koprivnici zaposlila je 16 novih ljudi, najviše prvostupnica sestrinstva i medicinskih sestara, čak 11. U prvih devet mjeseci lani, tako, prema našim podacima, u koprivničkoj zdravstvenoj ustanovi posao je dobilo ukupno 66 novih ljudi, od čega 13 pripravnika. Najviše je zaposleno prvostupnica sestrinstva i medicinskih sestara na određeno i neodređeno – oko 25.
Početkom prošle godine u bolnici u Koprivnici radile su ukupno 864 osobe od čega je 672 medicinskog osoblja (liječnici i sestre), a 192 nemedicinskog, odnosno administrativno-tehničkog i pomoćnog. U odnosu na godinu ranije – odnosno, u usporedbi s početkom 2021. godine – u bolnici je bilo zaposleno 20-ak više liječnika i sestara te pet manje nemedicinskih kadrova.
U proteklih deset godina – uspoređujemo sam početak 2012. i početak 2022. godine – Opća bolnica u Koprivnici ima čak 70 liječnika i medicinskih sestara više, što je rast od gotovo 12 posto. U istom razdoblju broj nemedicinskog osoblja manji je za otprilike 45. Tu se krije i dio odgovora na pitanje kako je moguće da su bolnički troškovi toliko veći u odnosu na one prije 10 godina ako se zna da je pacijenata, operacija i dijagnostičkih pretraga osjetno manje nego prije.
Dio odgovora, dakle, krije se u većem broju zdravstvenih radnika, ali i nominalnom rastu njihovih ukupnih primanja, a dio u skupim terapijama, odnosno lijekovima, te sve skupljoj dijagnostici. No, kako god se uzme, još nitko nam nije suvislo objasnio kako to da je u bolnici toliki manjak liječnika, a broj zdravstvenih radnika raste iz godine u godinu.
Dio problema, kako je to nedavno dao naslutiti i ministar zdravstva Vili Beroš, vjerojatno se krije u tome da podosta liječnika iz javnog zdravstvenog sustava dobar dio vremena provodi obavljajući privatnu praksu. Zbog toga je Beroš najavio sankcije bolničkim liječnicima koji rade i privatno i pritom ne ispunjavaju svoje radne obaveze u bolnicama.
“Za utvrđene nepravilnosti pokrenuti su postupci utvrđivanja odgovornosti, a nadležna tijela sustava odlučit će o sankcijama u skladu s važećim propisima”, poručilo je nedavno Ministarstvo zdravstva.
Bolnice, dakle, moraju voditi evidencije o radnom vremenu pomoću bolničkog informacijskog sustava koji prati ispunjavanje obveza iz radnog odnosa za svakog zaposlenika.
“Inspektori su utvrdili da ima i liječnika koji nisu poštivali svoje radne obveze neopravdanim izostancima u radno vrijeme, radom u privatnim ustanovama bez odobrenja ravnatelja ili neispunjavanjem svojih radnih obveza. Inspekcijski nadzori nastavit će se i ubuduće”, upozorio je ministar Vili Beroš.
No, to ne znači da bolnički liječnici više neće moći dodatno raditi u privatnoj praksi. Moći će to činiti i ubuduće, ali samo u svoje slobodno vrijeme, dakle kad ne rade u bolnicama. Morat će za to imati odobrenje ravnatelja bolnice.
