Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je u Koprivnici, točnije u Podravki gdje je nazočio konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo“ istaknuo kao uspjeh ove Vlade ulazak naše zelje u Schengenski prostor te uvođenje eura. Ta su dva momenta pomogla pri lakšem protoku roba te većoj dostupnosti kapitala.
Dodao je da je subvencioniranje energenata tijekom proteklih kriza bilo nužno kako bi se spasila radna mjesta te ne bi bila ugrožena egzistencija građana.
Govoreći o covid krizi kazao je da se ona odvijala u tri faze. Tijekom prve pokrenuti su svi krizni mehanizmi. Zahvaljujući dobrim odnosima s Kinom, Hrvatska je tada uspjela pribaviti dovoljne količine zaštitne opreme. U drugoj fazi dogodio se munjeviti odgovor znanstvenika na prijetnju virusa, a u trećoj je je došlo do financijskog odgovora Europske unije na covid krizu što je imalo za rezultat rast BDP-a hrvatskog gospodarstva.
Govoreći o inflaciji rekao je da smo zemlja sa znatno manjom stopom inflacije nego zemlje koje se ne nalaze u euro zoni
– Dio inflacije je generiran od strane domaćih aktera – kazao je Plenković te dometnuo kako je krajem 2023. krizu više ne možemo pripisivati ratu u Ukrajini.
Komentirajući probleme s kojima se suočava Europska unija, premijer je apostrofirao tri temeljna s kojima ćemo se svi morati suočiti. To su agresija Rusije na Ukrajinu, migrantska kriza te kako osigurati više sredstava za posljedice izazvanih klimatskim promjenama.
– Vezano za klimatske promjene zaključak je da više nije dovoljan fond solidarnosti – izjavio je Plenković i dodao da je Vlada do namaknula 2,5 milijardi eura za obnovu.
Govoreći o Europskoj uniji istaknuo je da njen proračun u 80 postotnom iznosu puni svega 10 najbogatijih zemalja, a ostalih 17 koriste sredstva za lovljenje koraka s najrazvijenijim.
– Ovo je desetljeće kad ćemo mi riješiti pitanje lovljenja koraka – naglasio je Plenković.
Osvrnuvši se na migrantsku krizu, kazao je da brojni migranti dolaze avionima na aerodrome u Beograd i Sarajevo pa stoga treba pritiskati susjedne zemlje da osnaže svoju viznu politiku.
Pad industrijske proizvodnje koji je zabilježen ovaj mjesec refleksija je onoga što se događa s našim najvećim trgovinskim partnerima Njemačkom i Italijom. No u turizmu smo bolji nego 2022. godine, a tiče rasta BDP-a projekcije govore da će rasti od 2,6 do tri posto.
Hvaleći rad Vlade istaknuo je da je Hrvatska danas među 38 najnaprednijih zemalja svijeta.
Govoreći o proširenju EU rekao je da je najveći akcelerator tog procesa sam Putin te je dodao da će Hrvatska inzistirati na tome da naši susjedi prije ulaska u Uniju ispuni zadane kriterije.
Premijer se osvrnuo i na prometnu povezanost Koprivnice brzom cestom do Zagreba. Obećao je da će se to dogoditi do 2030. godine.
