Stručnjaci posljednjih nekoliko godina upozoravaju na problem pretilosti i prekomjerne tjelesne težine kod djece. Većina istraživanja ove problematike usmjerena je na školsku populaciju, stoga se u Hrvatskoj od 2017. do 2021. godine provodi Nacionalno istraživanje prehrambenih navika dojenčadi i male djece.
Koprivnička pedijatrica dr. Zorka Valentić istaknula je da je od 2011. do 2015. proveden projekt Prevencija pretilosti u predškolskim ustanovama na području grada Koprivnice, zahvaljujući volonterima Društva naše djece Koprivnica.
– Nakon petogodišnjeg istraživanja i sudjelovanja oko 1200 djece iz tri najveća vrtića te 20-ak volontera raznih profesija, nismo došli do poboljšanja rezultata. Povećana tjelesna težina i pretilost u djece se, na žalost sudionika, i dalje održala na 15-17 posto – rekla je dr. Valentić.
Istaknula je da se iz godine u godinu mijenja odnos djece s normalnom i one s povećanom tjelesnom težinom ili evidentnom pretilošću. Smatra da su nekada djeca imala „zdraviju“ i raznovrsniju prehranu bez suviše koncentriranih šećera, masti i soli te su se znatno više kretala i boravila izvan kuće.
– Dva su tipa pretilosti: primarna, koja čini 97 posto i multifaktorski je uzrokovana, te sekundarna koja čini tri posto, a većinom su to monogenski nasljedne bolesti ili je debljina sporedni simptom neke druge bolesti. Djeca s primarnom pretilošću su ciljna skupina prevencije i liječenja. Njezini uzroci su ponekad genetski, no znatno češće su uzroci okolinski, socijalni ili psihosocijalni. Osobito se u Podravini, kao bogatoj regiji Hrvatske, oduvijek smatralo da je debelo, bucmasto dijete i zdravo, što je posve kriva percepcija, i nažalost, prisutna i danas – rekla je dr. Valentić.
Problem vidljiv i kod dojenčadi
Objasnila je da su samo dva razdoblja u kojima se povećava broj masnih stanica i to perinatalno-dojenačko razdoblje i pubertet. Napominje da se u ostalim periodima života broj masnih stanica ne mijenja, već samo njihov volumen i stoga u navedenim životnim razdobljima treba izrazitu pažnju posvetiti pravilnoj prehrani.
– Problem je vidljiv i kod dojenčadi, osobito u one koja su na umjetnoj prehrani. Manja je vjerojatnost da će dojenče bili pretilo ako je na majčinom mlijeku, no u našoj županiji je sretna okolnost da je visoki postotak žena zainteresiran za dojenje i to zahvaljujući dugogodišnjem trudu medicinskih djelatnika rodilišta i neonatologije u Općoj bolnici Dr. Tomislav Bardek, koja je prijatelj djece. U drugim sredinama Hrvatske situacija je znatno gora, a po mojim informacijama, najmanje je pretile djece u Istri – kazala je.
Dodala je da problem počinje već prehranom trudnica, ali se nastavlja u dojenačkoj dobi davanjem slatkih tekućina poput čajeva, sokova, voća, slastica ili prekomjerno velikim obrocima ugljikohidrata.
– Problem su grickalice i slatkiši u dječjoj dobi, smanjena aktivnost i boravak u zatvorenom prostoru uz medije. U vrtićima su obroci kvalitetni i djeca koja ih pohađaju su u boljoj poziciji. Greške se rade kod kuće, a većina roditelja već svojim primjerom i greškama u prehrani ne može nametnuti prave kriterije – tvrdi dr. Valentić.
Naglasila je da onog trenutka kada dijete krene u školu, roditelji postaju nemoćni, jer gube iz vida koliko i što dijete jede te je to najkritičniji period. Kazala je da iako je školska prehrana savršeno odmjerena, mali je broj učenika koji zaista pojede svaki obrok u školi.
– Većina roditelja ne shvaća ozbiljno problem, jer se posljedice pretilosti ne vide odmah, nego s duljim vremenskim odmakom koji je ponekad mjerljiv u desecima godina. Većina ih se i uvrijedi. Iz iskustva mogu reći da ih jedino ozbiljan organski simptom, poput visokog krvnog tlaka ili kolesterola, ili masna jetra uplaše. Očito treba postojati neki objektivni znak da bi se poremećaj u prehrani shvatio ozbiljno. Cijelo društvo je postalo neosjetljivo na niz nepravilnosti pa je i pretilost postala jedna u nizu „prihvatljivih“ – naglasila je dr. Valentić.
Posljedice pretilosti
Posljedice pretilosti su, ističe, smanjeno očekivano trajanje života, veća učestalost srčano-žilnih bolesti, metabolički poremećaji poput šećerne bolesti, visokih masnoća i kolesterola, zatim poremećaji lokomotornog sustava pri čemu stradavaju kralježnica, kukovi, stopala, a najveće posljedice za dijete su psihosocijalne prirode.
– Kako bismo prevenirali pretilost, uz balansiranu dijetu ne smijemo zaboraviti na tjelesnu aktivnost. Ponekad je nužna i psihoterapija. Kirurška i medikamentozna terapija nisu dopuštene u dječjoj dobi, a očekivani pad tjelesne težine u djece ne smije biti veći od 250 grama tjedno i nikako ne veći od dva kilograma mjesečno – zaključila je i savjetovala roditeljima da svojim primjerom ukažu djeci na zdrave stilove života, slušaju dobronamjerne savjete stručnjaka i potraže pomoć ukoliko uoče problem što prije, jer posljedice pretilosti se vide s dugim vremenskim odmakom, a trpi ih cijelo društvo, ne samo pojedinac ili obitelj.
Zagorščak: Naglasak je na kvalitetnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti
Zoran Zagorščak, zdravstveni voditelj u koprivničkom Dječjem vrtiću Tratinčica, istaknuo je da je u njihovom vrtiću problem prekomjerne tjelesne težine i pretilosti prepoznat prije više od 10 godina.
– U odnosu na dobivene podatke proizašle iz mjerenja težine i visine svakog djeteta počeli smo s preventivnim programima koji se provode i danas. Odradili smo nekoliko radionica i igraonica u suradnji s Društvom naša djeca Koprivnica i gastropromotorima iz Podravke te pedijatrima. Roditelje smo educirali putem roditeljskih sastanaka, letaka i brošura, a u radu s djecom došlo je do izdanja brošure kuharica za velike i male – rekao je Zagorščak.
Dodao je da trenutno provode projekt pravilne prehrane i prevencije pretilosti i projekt Gibaj se i rasti zdravo.
– U jaslicama i vrtiću jelovnik organiziramo u četiri obroka tijekom boravka djeteta u punom programu, a jelovnik izrađuje zdravstveni voditelj u suradnji s kuharima i odgojiteljima. Zakonom i pravilnikom smo obavezni pratiti preporuke i smjernice za izradu jelovnika u odnosu na zastupljenost namirnica i zadovoljavanje kvalitete te kalorijskih potreba djece. Uz to, jelovnik se prilagođava i godišnjem dobu – istaknuo je Zagorščak.
Napomenuo je da se u jaslicama i vrtiću svakodnevno provodi velik dio vremena u tjelesnim aktivnostima, koja je uz boravak u prirodi i balansiranu prehranu važan preventivni čimbenik.
– Od ove pedagoške godine otvorili smo jasličnu skupinu koja ima pojačan sportski program. Surađujemo s Nogometnim klubom Slaven Belupo te s fizioterapeutima Srednje škole Koprivnica – zaključio je Zagorščak.
