Proteklih se dana u europskim diplomatsko-medijskim krugovima zakotrljala priča o tome da bi naš premijer Andrej Plenković Silni mogao postati novi glavni tajnik NATO-a koji će se birati na summitu najesen, a dužnost će preuzeti početkom listopada.
Plenkovića su na tu dužnost ‘kandidirala’ dva utjecajna švedska lista, a novinar koji je prvi napisao tekst inače je dopisnik iz sjedišta EU-a u Bruxellesu. Kasnije je u razgovoru za hrvatske medije isti taj novinar pojasnio kako se naš premijer doista spominje kao jedan od kandidata za najvišu dužnost u NATO-u. No, on osobno kaže kako Plenkovića prije vidi na nekoj istaknutoj poziciji u Europskoj uniji.
Iduća je godina superizborna jer ćemo čak triput na birališta. Prema redovnim rokovima, u svibnju će se održati izbori za Europski parlament, a na ljeto, najkasnije u rujnu, trebali bi biti redovni parlamentarni izbori. Na koncu, u prosincu nas čekaju i redovni izbori za predsjednika republike kojem mandat traje pet godina. Kako su prvi na redu europarlamentarni izbori, nije nemoguće da Plenković nakon njih digne sidro i uskoči u neku od važnih briselskih fotelja.
U tom bi slučaju HDZ-ov kandidat za premijera na domaćim parlamentarnim izborima koji bi se trebali održati iduće ljeto mogao biti netko drugi. No, tko to? Ovdje, jasno, iznosimo tek pretpostavke garnirane šuškanjima iz političkih kuloara. Ali, gdje ima dima, očito ima i vatre. A posebno smo u to uvjereni nakon vrlo zanimljivih informacija koje su do nas proteklih tjedana kao na traci počele pristizati iz koprivničkog i podravskog HDZ-a. A ti vrući stranački kanali opet spominju jedno dobro poznato ime – Tomislav Karamarko!
Dio lokalnih članova HDZ-a koji je već godinama u nemilosti sadašnjeg vodstva utjelovljenog u Damiru Felaku i Darku Soboti – kako smo imali prilike čuti – počelo je na aktivnom pripremanju terena za povratak Karamarka u HDZ na velika vrata. Tako je u cijeloj Hrvatskoj, ne samo u Koprivnici, uvjerava nas ovih dana jedan član podravsko-prigorskog HDZ-a. Karamarko slaže ekipu i čini se kako opet želi preuzeti vlast u stranci, a u prilog bi mu mogle ići upravo Plenkovićeve europske, odnosno sjevernoatlantske ambicije.
Koliko je ta ‘priprema’ na dugom štapu i kako će se dalje odvijati – ovog je časa doista teško prognozirati. Kao što je teško predviđati ima li Karamarko šanse preuzeti ovakav HDZ, skrojen po mjeri Andreja Plenkovića i njegovih poslušnika. No, znakovito je da je Karamarko nedavno bio na molitvenom doručku američkog predsjednika u Washingtonu, i to kao gost utjecajnih republikanskih krugova. Nije nikakva tajna kako je Karamarko blizak Trumpovom interesnom krugu, za razliku od Plenkovića koji je, ako se to tako može reći, ‘Bidenov čovjek’. No, to su ipak teme kojima nismo dorasli te ih sa zadovoljstvom prepuštamo stručnjacima za vanjsku politiku i međunarodne političke odnose.
Je li, dakle, moguće da Plenković najesen ili iduće godine napusti Hrvatsku i preuzme neku važnu funkciju u NATO-u ili Europskoj uniji? Moguće je, naravno. Premijer i šef HDZ-a nikad nije krio takve ambicije, a kao vješt i utjecajan diplomat s dobrim vezama u EU politici sigurno se može izboriti za neku utjecajnu dužnost. Je li se pritom zasitio hrvatske visoke politike? Odgovor je potvrdan, dakako, što se vidi i po njegovu ponašanju u posljednje vrijeme.
A tko će onda nakon njega preuzeti čelnu poziciju u HDZ-u i Vladi RH, ako ta stranka pobijedi na idućim izborima za Sabor? E, vidite, na to pitanje nemamo ni približan odgovor, niti bismo se kladili niti na jedno ime. Tomislav Karamarko? Gordan Jandroković? Ivan Anušić? Sve je moguće i sve je jednako (ne)izgledno. A to bi onda, nema nikakve sumnje, otvorilo i neke unutarnje procese u lokalnim stranačkim organizacijama s nekim mogućim preslagivanjem odnosa i pozicija moći na lokalnim razinama.
Kako bilo, opet nas čekaju zanimljiva politička vremena. Imali smo tri godine izbornoga mira od svibnja 2021., kad smo birali lokalne dužnosnike i lokalne parlamente. Od iduće godine na birališta bismo, teoretski, mogli svakih nekoliko mjeseci – prvo na EU izbore u svibnju, potom na saborske u rujnu, onda na predsjedničke u prosincu, pa na koncu na nove lokalne u svibnju 2025. godine. U godinu dana – četiri puta biramo. A izbori su, da parafraziramo onu Linekerovu o nogometu i Nijemcima, događaj u kojem dva milijuna Hrvata bira deset stranaka, a uvijek pobijedi HDZ.
