Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) objavio je 13. ožujka Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća (EnU-1/24) s planiranim iznosom sufinanciranja od impresivnih 120.000.000 eura. Ova vijest odjeknula je Hrvatskom, obećavajući novi zamah u obnovi stambenih objekata. No, već drugog dana, prijave su bile privremeno zatvorene zbog nevjerojatnog odziva. Prema informacijama FZOEU u ovom vrlo kratkom roku, zaprimljeno je gotovo 12.000 zahtjeva građana, što jasno pokazuje koliko je ova inicijativa dobrodošla. Dok su sredstva osigurana, a u planu su i programi energetske obnove zgrada javne namjene i višestambenih zgrada, postavlja se ključno pitanje: tko će izvršiti ovu masovnu energetsku obnovu?
Nedostatak radne snage u Hrvatskoj postaje sve očitiji kako se traže stručnjaci i radnici sposobni izvesti ove projekte. Odgovor na ovo pitanje potražili smo kroz projekt CRO skills RELOAD u sklopu kojeg je Regionalna energetska agencija Sjever iz Koprivnice zajedno sa stručnjacima iz područja graditeljstva i obrazovanja analizirala stanje u sektoru zgradarstva na nacionalnoj razini. Između ostaloga analizirani su trenutni broj i kvalifikacije radnika svih struka u zgradarstvu (građevinske, strojarske, elektrotehničke), a na temelju planiranih ciljeva energetske obnove iz nacionalnih strategija i programa do 2030. godine izračunat je potreban broj radne snage te su pripremljene nacionalne smjernice za postizanje tih ciljeva.
Iz Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada proizlazi da bi u Hrvatskoj trebalo biti obnovljeno čak 31 milijun kvadratnih metara zgrada u razdoblju od 2021. do 2030. godine (13 % nacionalnog fonda zgrada), a iz Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana primjerice proizlazi da bi se kapacitet integriranih solarnih elektrana (onih na krovovima kuća i zgrada) trebao povećati sa 83 MW na čak 576 MW u istom razdoblju. Postizanje ovako ambicioznih ciljeva znači da bi se postotak energetske obnove zgrada morao kontinuirano svake godine povećavati sa sadašnjih oko 1 % godišnje na 3 % godišnje u 2030. godini.
Kako bi se ostvarilo takvo povećanje energetske obnove zgrada i povećanje kapaciteta iz obnovljivih izvora energije na zgradama, potrebno je značajno povećati broj educiranih radnika u odnosu na postojeće stanje. Trenutno u Hrvatskoj postoji značajan nedostatak radne snage u zgradarstvu, što je u 2022. godini dovelo do izdavanja 53.772 dozvole za boravak i rad stranim radnicima samo u sektoru zgradarstva (najčešće za zanimanja zidar, tesar i radnik visokogradnje).
Analizom postojećeg stanja, provedenom u sklopu projekta, utvrđeno je da je u Republici Hrvatskoj potrebno ukupno 30.330 dodatnih radnika kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine. Od tog broja 24.530 odnosi se na strukovne radnike svih struka, dok se preostalih 5.800 odnosi na inženjere. Uzevši u obzir da nakon obrazovanja uđe godišnje na tržište rada tek nešto manje od 1.700 učenika iz srednjih strukovnih škola, ovi podaci jasno ukazuju na hitnu potrebu za sustavnim poboljšanjima u obrazovanju i osposobljavanju radne snage kako bi se zadovoljile potrebe zgradarstva. Nedostatak radne snage može ozbiljno ugroziti ostvarenje nacionalnih ciljeva za dekarbonizaciju građevinskog sektora te predstavlja ključni izazov koji treba adresirati u bliskoj budućnosti.
U sklopu projekta CRO skills RELOAD temeljem ove analize izrađene su opsežne nacionalne smjernice za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. Smjernice su predstavljene kroz ukupno 32 mjere s ciljem unaprjeđenja tri područja – strukovnog, visokog i cjeloživotnog obrazovanja. Mjere su dakle fokusirane prvenstveno na razvoj kadrova jer su upravo kadrovi, a ne tehnološka rješenja, ključni za provođenje svih predstojećih radova energetske obnove. Svaka od mjera opisuje kako prevladati identificirane prepreke, izazove, nedostatke vještina i neusklađenosti u različitim strukama i područjima. Posebni dio ovog dokumenta čini Akcijski plan za provedbu mjera, koji za svaku pojedinu mjeru određuje korake za realizaciju, ključne nacionalne aktere i resurse
potrebne za pokretanje provedbe mjera te vremensko razdoblje provođenja mjere.
Nedostatak kvalificirane radne snage sasvim će sigurno usporiti tempo energetske obnove, a to će imati negativan utjecaj na ciljeve održivosti i klimatske politike zemlje. Ako se ne pronađe adekvatno rješenje za nedostatak radne snage, mogli bismo vidjeti značajno zakašnjenje u ostvarivanju energetskih ciljeva Hrvatske. Stoga je ključno da država, privatni sektor i obrazovne institucije surađuju kako bi osigurali educiranu radnu snagu za izvođenje energetske obnove.
