Energetska obnova zgrada ključna je za postizanje ciljeva uštede energije i smanjenju emisija stakleničkih plinova na razini EU.
Unatoč naporima politike, širokom spektru zakonskih mjera, financijskih instrumenata i inicijativa koje su rezultirale značajnim tehničkim poboljšanjima zgrada, potrošnja energije u javnom i stambenom sektoru još uvijek nije doživjela drastično smanjenje potrebno za postizanje postavljenih ciljeva. Zgrade javnog sektora, koje bi trebale biti predvodnik u dubinskoj energetskoj obnovi, obnavljaju se već godinama u zemljama Srednje i Istočne Europe – ali značajan dio tih obnova ne ostvaruje puni potencijal ušteda.
Energy Policy Group (Rumunjska), Center For Energy Efficiency EnEffect (Bugarska), Polish Network Energie Cités (Poljska) i Regionalna energetska agencija Sjever (Hrvatska) udružili su se u projektu OUR-CEE, inicijativi koja se bavi problemom prevladavanja energetskih obnova zgrada javnog sektora koje ne ostvaruju svoj puni potencijal ušteda, s fokusom na četiri zemlje Srednje i Istočne Europe. Rezultati projekta podržat će ubrzanje procesa dubinskih obnova u Srednjoj i Istočnoj Europi i postizanje EU ciljeva iz područja energetske učinkovitosti.
Partneri OUR-CEE projekta poduzeli su prvi korak i izradili analize (studije) trenutnog stanja energetskih obnova zgrada javnog sektora za Rumunjsku, Bugarsku, Poljsku i Hrvatsku. Studije pružaju uvid u problem realiziranih energetskih obnova koje ne ostvaruju puni potencijal ušteda, predstavljaju moguće razloge koji stoje iza toga, a isto tako daju niz preporuka za poboljšanje procesa energetskih obnova zgrada s ciljem utjecaja na buduće energetske obnove zgrada javnog sektora.
Više o studiji izrađenoj za Hrvatsku možete pročitati OVDJE.
U Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, gotovo 50 posto konačne potrošnje energije koristi se za grijanje i hlađenje, od čega 80 posto u zgradama. Hrvatska nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi usporila tempo klimatskih promjena pri čemu je sektor zgradarstva jedan od ključnih pri postizanju tog cilja. Međutim, sam početak tih nastojanja u 2012. godini nije bio toliko optimističan jer je prva studija izrađena za Europsku komisiju na temelju podataka iz razdoblja 2012. – 2016. (Comprehensive study of building energy renovation activities and the uptake of nearly zero-energy buildings in the EU) procijenila da je samo 1,5 posto energetskih obnova stambenog sektora bilo okarakterizirano kao djelomična obnova (uštede između 30-60 posto), dok je 0,1 posto prošlo dubinsku obnovu (uštede veće od 60 posto). Isto tako, procjenjuje se da je kod energetskih obnova nestambenog sektora samo 1,1 posto okarakterizirano kao djelomična energetska obnova, a svega 0,2 posto je dubinski obnovljeno. Ovi udjeli su se od tada promijenili, jer su programi obnova u razdoblju 2016. – 2020. ciljali na najmanje 50 posto energetskih ušteda za većinu projekata.
Unatoč prvom valu energetske obnove zgrada javnog sektora u Hrvatskoj, do 2020. godine energetski je obnovljeno manje od 10 posto ukupnog fonda zgrada javnog sektora. Već obnovljene zgrade javnog sektora koje ne ostvaruju puni potencijal ušteda isključuju se iz daljnjih razmatranja jer su označene kao “one koje su već prošle energetsku obnovu”.
Kako bi se u Hrvatskoj riješio problem energetskih obnova koje ne ostvaruju puni potencijal ušteda, predlaže se sljedeće: analiziranje obrasca korištenja i potreba korisnika zgrade kako bi proces energetske obnove rezultirao očekivanim uštedama, poboljšanje procesa upravljanja projektima energetske obnove, provedba strogih mjera kontrole kvalitete i razvoj sveobuhvatnih planova održavanja za produljenje vijeka trajanja energetski obnovljenih zgrada.
OUR-CEE (Overcoming Underperforming Renovations in Central and Eastern Europe) projekt dio je Europske inicijative za klimatske promjene (engl. European Climate Initiative – EUKI) Saveznog ministarstva gospodarstva i zaštite klime (njem. Bundesministeriums für Wirtschaft und Klimaschutz – BMWK).
