Hrvatska narodna banka objavila je stanje ukupnih depozita stanovništva na računima banaka, koji su krajem kolovoza iznosili 37,6 milijardi eura i bili su za čak 7,5 posto viši nego lani. Kako prenosi Večernji list, 28,9 milijardi odnosilo se na prekonoćne depozite, a 8,7 milijardi na oročene depozite. Dio rasta depozita u bankama rezultat je i prelaska na euro odnosno otkrivanja ušteđenine ‘ispod madraca’.
Kada je riječ o raspodjeli depozita po županijama, na Grad Zagreb otpada 28,4 posto, gdje kućanstva raspolažu s 10,6 milijardi eura. Novca ima i u primorskim županijama u kojima cvjeta turizam, pri čemu se u njih sedam nalazi 42,1 posto ukupnih depozita građana.
Najveći rast depozita ostvarila je Krapinsko-zagorska županija, 15,7 posto, a prema podacima s kraja kolovoza ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.714 eura.
Prema objavljenim podacima, prednjači Istarska županija, čiji je svaki stanovnik u prosjeku imao štednju od 15.224 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.840 eura, Primorsko-goranska županija s 13.360 eura, Dubrovačko-neretvanska s 13.036 eura, Zadarska s 11.842 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.892 eura, Šibensko-kninska s 9.426 eura te Ličko-senjska županija s osam tisuća eura štednje po stanovniku. Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4.547 i Vukovarsko-srijemska s 4.393 eura.
Treba istaknuti kako je ovdje riječ samo o novčanim depozitima, a ne ukupnoj imovini građana. Primjerice, netko može biti vlasnik više vrijednih nekrenina, a imati relativno malo gotovog novca na računu.
